Kantonalni premijer Husein Rošić kazao je, u razgovoru za Fenu, da su u pitanju različite lokacije gdje oni prelaze državnu granicu prema Hrvatskoj, a prema evidencijama, u Bihaću je trenutno oko 600 osoba smještenih u napuštenom Đačkom i Penzionerskom domu, dok ih je u Velikoj Kladuši oko 350.

- To su podaci s mjesta gdje migrante možemo pratiti i kontrolirati. Situacija je za sada pod kontrolom, iako imamo problema s nekim osobama, pretežno iz Afganistana, koji su asocijalnog ili nasilnog ponašanja - kazao je Rošić i dodao da je nekoliko njih policija pritvarala više puta.

Naglasio je da su oni svjesni da ne mogu zaobići taj problem jer je to ruta kojom migranti prolaze, a s obzirom na to da Republika Hrvatska zatvara granicu potrebno im je, kaže, da imaju jedan centar gdje mogu potpuno kontrolirati migrante.

Napomenuo je i da je određeni broj migranata u privatnim smještajima, ističući da su oni vrlo dobro organizirani, čak su i "korak ispred" jer raspolažu informacijama kuda da idu i gdje mogu prespavati, a pretpostavlja se da takve podatke dobijaju od osoba koje su već prošle ovim putem.

Dio migranata koji je smješten u kolektivnim centrima oformljenim kao privremeno rješenje su osobe slabijeg imovinskog stanja te porodice s djecom.

- Međutim, jedan broj njih iz Afganistana nastanio se u ruševni objekt i radi se o mladim ljudima koji su već stvorili klanove, te smo imali situacije da otimaju novac migrantima smještenim u privremenim centrima - pojasnio je Rošić.

Stoga je napomenuo da ne mogu znati tačan broj migranata koji svakodnevno pristižu, te smatra da dio njih dolazi i iz prihvatnog centra u Salakovcu kod Mostara u namjeri da krenu dalje ka zemljama zapadne Evrope.

Govoreći o resursima kojima raspolažu kako bi donekle sanirali posljedice migracija, Rošić je kazao da su ona poprilično skromna, posebno imajući u vidu činjenicu da je to nadležnost države te da prvobitno nisu planirali sredstva za tu namjenu.

Istaknuo je i da lokalne i kantonalne vlasti nisu bile spremne za ovu situaciju, iako su nekoliko mjeseci ranije upozoravali da bi se ovakav scenarij mogao dogoditi, te su do sada budžetskim preraspodjelama uspjeli osigurati sredstva.

- Finansiramo gradski i kantonalni Crveni križ i dobivamo određene donacije, ali zalihe su već pri kraju. Gradski Crveni križ je ranije najavio da će obustaviti isporuku toplog obroka jer nisu imali resurse, ali i zbog toga što se njihovi volonteri nisu osjećali sigurno u tim centrima - napomenuo je.

Iz tog razloga, naglasio je, kao kantonalni premijer morao je narediti policiji da čuva objekte koji nisu u njegovoj ingerenciji, čime neovlašteno postupaju, ali su morali pružiti zaštitu volontera i zdravstvenih timova koji vrše zdravstvenu skrb.

Planirano je da naredne sedmice u napuštene prostore "Agrokomerca" dođu eksperti koji bi trebali uvidjeti stanje u tom objektu, a koji je u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ukoliko se to odredi kao moguće prihvatilište za migrante, pristupit će se, najavio je premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, prebacivanju migranata iz urbanih sredina Bihaća i Velike Kladuše u objekte bivšeg "Agrokomerca".

U razgovoru za Fenu osvrnuo se i na koordinaciju s državnim nivoom vlasti te je podsjetio da je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić posjetio Bihać kada je predložio da se oformi jedan centar za migrante.

- Mektić nam je tada nešto obećao, ali to do sada nije realizirano. Imamo oko 200 osoba koje su asocijalnog ponašanja i one najviše narušavaju javni red i mir. Tada nam je obećano da će biti prebačeni u adekvatnije objekte, ali to se još nije dogodilo - kazao je Rošić.

Na ovosedmičnom sastanku s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem te ministrima sigurnosti i ljudskih prava i izbjeglica Draganom Mektićem i Semihom Borovac, dobili su obećanje da će osobe koje pokazuju najviši stepen asocijalnog ponašanja premjestiti u spomenute objekte.

Rošić je izrazio nadu da će se to brzo dogoditi jer građane Unsko-sanskog kantona ovakva situacija pomalo uznemirava te je dodao da su oni na početku bili spremni pomoći migrantima i suosjećali su s njima, ali sada kada su suočeni s pokušajima otuđivanja imovine negativnije reagiraju na ovu situaciju.