Prije 30 godina agresor je zapalio Vijećnicu, simbol Sarajeva i ideje Bosne i bosanskog duha, kako bi uništio kolektivno pamćenje bosanskohercegovačkih građana.

U noći s 25. na 26. avgust 1992., zapaljena je jedna od najljepših građevina iz austrougarskog perioda u BiH. 

Rukopisi neprocjenjive vrijednosti

U požaru je izgorjelo 80 posto bibliotečnog fonda, odnosno dva miliona knjiga, časopisa, kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine.

U gašenju vatre učestvovao je Omer Šetić, koji je za portal "Avaza" rekao da je to bio jedan od najemotivnijih trenutaka za mnoge koji su svjedočili tim apokaliptičkim scenama.

- Tog dana, granatiranje Sarajeva nije prestajalo. Veliki broj vatrogasnih ekipa bio je raspoređen na različitim lokacijama po gradu, tako da je samo jedno vatrogasno vozilo poslano kod Vijećnice. Kada smo došli do Vijećnice, vidjeli smo požar na vrhu, ispod kupole. Zapaljen je taj dio, a onda je popucalo staklo na kupoli, počela se kriviti i željezna konstrukcija, dijelovi zidova su se počeli obrušavati. Da je bilo dovoljno vatrogasnih ekipa, požar bi se uspio lokalizirati - kazao je Šetić.

Izgorio veliki fond knjiga

U požaru je izgorio veliki fond knjiga neprocjenjive vrijednosti za historiju Bosne i Hercegovine. Kako Šetić ističe, dok je agresor gađao s brda, oni su nastojali spasiti što veći broj knjiga.

- Požar je na mene ostavio snažan, emotivan utisak, jer sam u to vrijeme bio student i veliki dio vremena sam provodio u Vijećnici. Dodatno me zaboljelo jer je izgorjelo više od dva miliona dokumenata i neprocjenjivih rukopisa. Dok su vozila išla na nadopunu vode, mi smo iznosili knjige na stražnje izlaze - prisjetio se Šetić.