Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo završio je provjere u vezi poticaja koje je od Vlade Kantona Sarajevo dobila firma koja je u vlasništvu Izeta Forte, oca premijera KS i predsjednika Naše stranke, Edina Forte, saznaje portal "Avaza".
Firmi "Energogas d.o.o.", u 2020. i 2021. po prijavama na četiri javna poziva odobrena su sredstva iz Bužeta Kantona Sarajevo za finansiranje cijele ili dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 38.367 KM.
Ured je utvrdio da su prijave "Energogasa" bile uredne u pogledu ispunjavanja svih uvjeta propisanih u zakonskim, podzakonskim aktima i javnim pozivima za dobivanje poticaja za finansiranje dijela minimalne mjesečne neto plaće, te da navodi iz prijave da "Energogas" nije imao pad prihoda, nisu tačne.
Osim toga, Ured je postupao po zahtjevu za ispitivanje navoda iz medija u vezi sa postojanjem sukoba interesa radi dodjele sredstava Energogasu d.o.o., dostavljenom Uredu 7. jula 2022. godine, od strane premijera Kantona Sarajevo, te su konstatacije na isti navedene u nastavku teksta:
Zakonom o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (,,Službene novine F BiH“, broj: 70/08) uređuju se posebne obaveze izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave u vršenju javne funkcije. Shodno članu 1. stav (2) navedenog zakona, sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju javne funkcije.
Ured je u proteklom periodu zatražio od Antikorupcionog tima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine uputu za postupanje u slučajevima utvrđivanja sukoba interesa, odnosno informaciju koje tijelo/organ je nadležno za odlučivanje da li neko stanje, postupak ili radnja predstavlja kršenje odredbi Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, odnosno sukob interesa.
Antikorupcioni tim Vlade Federacije Bosne i Hercegovine dostavio je Uredu akt, broj: 03-05-371-125/19 od 29. marta 2019. godine u kojem se navodi da u skladu sa Zakonom o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2008. godine Centralna izborna komisija BiH je nadležna da odlučuje da li neko stanje, postupak ili radnja predstavljaju kršenje odredaba tog zakona kao i o svakoj stvari u vezi s implementacijom tog zakona, a u skladu sa odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.
Zakonom je propisano da se postupak za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, kao i žalbeni postupak vodi u skladu sa Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, a izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih funkcija i savjetnici su obavezni da dostavljaju redovne finansijske izvještaje, kako je predviđeno zakonom i propisima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, nastao je poseban problem u odnosu na implementaciju Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH.
Naime, Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH postao je neprovodiv usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH iz 2013. godine, kojim je ukinuta nadležnost Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) za utvrđivanje sukoba interesa.
Kako je oduzeta nadležnost CIK BiH za utvrđivanje sukoba interesa, to se negativno odrazilo na provedbu Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, čime su član 14. i član 15. pomenutog zakona koji propisuju implementaciju, odnosno postupak postali neprovodivi. Ukidanjem nadležnosti CIK BiH za implementaciju ovog zakona, praktično je ukinuta i nadležnost za implementaciju federalnog zakona.
Imajući u vidu činjenicu da trenutno u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji nadležno tjelo za implementaciju Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, čija je primjena obavezna i za kantonalne organe vlasti, u pogledu utvrđivanja postojanja sukoba interesa u određenim postupcima, Ured konstatuje da se u konkretnom slučaju ne može utvrditi da li je premijer Kantona Sarajevo bio u sukobu interesa prilikom donošenja i potpisivanja odluka o odobravanju i uplati sredstava za finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće u 2020. i 2021. godini Energogasu d.o.o., a koji je u vlasništvu Forto Izeta.
Ured je u konkretnom slučaju postupao u skladu sa nadležnostima i u djelokrugu rada koje su definisane u Uredbi o osnivanju Ureda.
- Međutim, ne možemo a da u ovom aktu ne problematiziramo cjelokupan sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine kada je u pitanju sukob interesa. Izostanak postojanja organa koji je nadležan za utvrđivanje sukoba interesa u određenim procesima predstavlja ozbiljan koruptivni rizik u pogledu nemogućnosti kažnjavanja i sankcioniranja lica koja istovremeno obavljaju više nespojivih funkcija. Također, navedena trenutna situacija omogućava izabranim dužnosnicima, nosiocima izvršnih funkcija i savjetnicima da svoj privatni interes, prilikom obavljanja javne funkcije, stavljaju iznad javnog interesa i da na taj način omoguće sebi ili svojim srodnicima ili interesno povezanim licima određene materijalne ili nematerijalne koristi, a da za isto ne odgovaraju - rečeno je iz Ureda.
