U Butmiru je danas svečano otvoreno oko 100 metara revitalizirane tunelske cijevi “Tunela spasa” - Tuneli 1.
Kako je za portal "Avaza" rekao počasni kustos Edis Kolar, posljednje dvije godine radilo se na rekonstrukciji, a obnovljeno je otprilike 130 metara.
- Projekt je rađen po nacrtima iz rata kroz betonski plašt koji je napravljen poslije rata. Za građane Sarajeva ovo predstavlja jedan dio historije. Do sada je 25 metara bilo otvoreno, sada ćemo imati oko 150 metara Tunela. Osjećaj prolaska bit će puno teži i emotivniji - naveo je Kolar.
On se nada da će biti omogućena rekonstrukcija svih 800 metara tunela koji je značio dašak slobode za građane Sarajeva u ratu.
Podsjetimo, prilikom renoviranja aerodromske piste 1997. godine urađen je betonski plašt koji je zaštitio tunelsku cijev u potpunosti, a odlukom javne ustanove Fond Memorijala KS odlučeno je da se uradi revitalizacija 100 metara Tunela te da se on otvori za posjete.
Svi elementi obnove cijevi urađeni su prema nacrtima iz 1993. godine. Postavljene su replike drvenih greda od kojih je originalni dio tunela građen kao i šine koje su služile za prijevoz kolica, PTT kablova i kablova za prijenos električne energije visokog napona, cijev za naftu, rasvjeta te ostali elementi koji su se nalazili u originalnom Tunelu.
U podzemnom prostoru ispred ulaza u Tunel smještena je muzejska postavka posvećena graditeljima Tunela spasa. Postavku čine izložba “Oni su Tunel” sa fotografijama i imenima učesnika izgradnje Objekta D-B, te eksponati korišteni za izgradnju, kao i autentični snimci nastali za vrijeme izgradnje Tunela.
Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine čime je Sarajevo dobilo svoj jedini ulaz i izlaz iz grada. Kroz gotovo dvije godine korištenja Tunela, zabilježeno je oko 2 miliona prolazaka, omogućeno je neometano unošenje municije, naoružanja, pogonskih goriva, hrane i lijekova, te je zbog toga Tunel prozvan “Tunel spasa”.
Crvenu vrpcu danas su presjekli premijer KS Edin Forto, predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, ministar za boračka pitanja KS Omer Osmanović te direktor Fonda Memorijala KS Ahmed Kulanić.
