Posebnost Sarajeva, između ostalog, krije se i u činjenici da svega petnaestak kilometara od samog centra izvire najveća rijeka u Bosni. Uime takve ljepote, cijeli lokalitet danas ponosno nosi naziv Vrelo Bosne.

Ono je naslonjeno na Ilidžu, u blizini Butmira, gdje su pronađeni ostaci života Ilira, Rimljana, ali i Osmanlija. To arheološko područje iz prahistorijskog perioda značajno je nacionalno blago.

Naziv Iladž

- Neupitno je da je i naša zemlja dobila naziv baš po rijeci Bosni, koja je prvobitno nosila ilirski naziv Basan - za „Avaz“ govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Lokalitet Vrela Bosne je posebno interesantan jer se na njemu, tik ispod planine Igman, nalaze neprikosnoveni izvori termalne vode, na kojim su Rimljani izgradili banje, čiji su ostaci vidljivi sve do danas. Vrijednost koju nudi ovaj lokalitet prepoznale su i Osmanlije, pa su tako naziv ovog lokaliteta preimenovale u “Iladž”, što u prijevodu s turskog jezika znači lijek.

Ovo vrelo će vremenom postati jedno od najpopularnijih sarajevskih izletišta.

Razlijevanjem rijeke Bosne nastala su i mala jezera, prepuna ribe, koja će vremenom postati ribnjaci, a koja svojom ljepotom dodatno krase ovo glavno i najpoznatije izletište.

Dolaskom austrougarske vlasti cijelo Vrelo Bosne dobiva jednu širu dimenziju, a za to je najzaslužniji projekt izgradnje aleje prema samom vrelu.

Aleja ljubavi

Aleja duga tri i po kilometra ukrašena je sadnicama divljeg kestena, ali i platanima u četverorednom nizu, gdje se spominje da je zasađeno 726 stabala. Projekt izgradnje okončan je 1894. godine, nakon čega su Sarajlije ovo mjesto prozvale Alejom ljubavi.

Zanimljivo je da će se, prema uzoru na ovu aleju, kasnije formirati i Mala aleja na Ilidži, koja je danas gradski korzo prepun kafića.

- O izuzetnoj ljepoti Vrela Bosne se toliko pričalo da ni car Franjo Josip pri dolasku u višednevnu posjetu Sarajevu nije mogao zaobići ovo prelijepo mjesto - ističe Garibija.

Zabranjena gradnja

Svakako je bitno istaći da je taj cijeli prostor Vrela Bosne zaštićen kao park prirode.

- Danas smo svjedoci tog prekrasnog pejzaža s ribnjacima i jezerima koji su ukrašeni labudovima. Ovo vrelo zaista nije izgubilo svoj nekadašnji sjaj, najviše zahvaljujući tome što je gradnja u ovom lokalitetu strogo limitirana, s obzirom na to da se radi i o vodozaštitnoj zoni iz koje se crpi 90 posto vode za snabdijevanje stanovništva Sarajeva - navodi Garibija.