FOTO: A. Durgut

U Skupštini KS okončana je rasprava o političkim ubistvima počinjenim u Kantonu Sarajevu i usvojeni zaključci. 

Skupština KS, između ostalog, od Tužilaštva KS traži da istrage o političkim ubistvima stavi u prioritet.

Zastupnici su raspravljali o slučajevima "Ugljen", "Leutar" i "Ševe".

Predlagač Semir Halilović istaknuo je da je razmatranje predloženo prije godinu i po, a da je tek sad stavljeno na dnevni red. 

- Moj motiv je vrlo jednostavan. Tužilaštvo BiH je 2016. godine vratilo određene predmete u Tužilaštvo KS. Neki bi se našli pod zastarom, samo zato što određene osobe nisu napravile spisak osumnjičenih osoba. Danas kada neko ode da prijavi drugog čovjeka, on, u 99 posto slučajeva, postaje osumnjičeni. Međutim, kada 10 ili 15 ljudi nekoga navede kao učesnika u terorizmu, to za naše pravosuđe nije bitno. Da je pravosuđe radilo kako treba, ova sjednica se ne bi ni održavala - naveo je Halilović.

Dodao je da je iz MUP-a KS nestalo mnogo dokumentacije koja se tiče tri slučaja.

- Hoćemo li da živimo u pravnoj državi ili negdje gdje nismo sigurni - pitao je Halilović.

On je kazao da je od Vlade KS zatražio dokumentaciju, koju je od Tužilaštva KS i Tužilaštva BiH zatražila Vlada KS, ali ona nije dostavljena.

- Osim toga, imali smo opstrukcije da se ova sjednica ne održi. Bit ću jasan: od dijela SDA. Sistematski je prekršen Poslovnik. Osporili ste pravo mrtvima, a dali pravo ubicama. Ubice su patriote, a oni ubijeni su antipatriote, jer kao nisu bili dobri Bošnjaci - naveo je Halilović.

Dalje je naveo da je zbog ovih ubistava nastao veliki unutarbošnjački sukob.

- Traženo je od Izetbegovića da ukloni ljude koji se sumnjiče za ova ubistva, ali to se nije desilo. Ne može država biti miks ubica i građana. Ili će vladati pravda ili ubice. Počelo je 1993. godine, kada je izvršen atentat na porodicu generala Sefera Halilovića. On je bio general vaše vojske, a ne moje. General Armije BiH. Drugo je ubistvo Nedžada Ugljena. Treće se desilo 1999. godine, kada je ubijen Jozo Leutar. Sve ovo se desilo u Kantonu Sarajevo. Počinioci prvog ubistva bili su pripadnici jedinice "Ševe" - naveo je Halilović.

- Mi smo 2015. godine pozvani na razgovore za političku saradnju od SDA. Tada smo rekli da je uvjet da se ovo riješi. To se nije desilo. Znate šta je onda bilo? Sada smijenjeni glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović ove predmete vraća Tužilaštvu KS. To znači da neka stranka može vraćati predmete kako im je volja - naveo je Halilović.

Godine 1996. godine dešava se ubistvo Ugljena, koji je bio umiješan u mnoga ubistva. Dešava se "Pogorelica", na osnovu čega se vidi da se pripremaju novi teroristički napadi. Tu su popisi s imenima - Muhamed Filipović, Miro Lazović, Mirko Pejanović... Tada dolazi do smjene rukovodstva tajne policije. To nije tajna služba države, već SDA. Tada, kao direktor AID-a, dolazi Kemal Ademović. Njegovi agenti otimaju Nedžada Herendu. Svi učesnici ove otmice osuđeni su osim direktora AID-a Kemala Ademovića. Devet svjedoka, putni nalozi, automobili, telefoni, sve što je korišteno u otmici, je bilo od AID-a.

Vrlo je zanimljivo da Herendine izjave o ubistvima koja je počinio po nalogu države, nikada nisu stigle do državnih organa. Do danas je "pojeo vuk magarca". Desio se proces zataškavanja političkih ubistava. Pred svoju smrt Ugljen će optužiti Ademovića da je učestvovao u pokušaju hapšenja Herende. Zanimljivo je da poslije toga pripadnici AID-a vozila i oružje koje su koristili prilikom otmice Herende i ubistva Ugljena pokušali prodati Ramizu Delaliću. Dakle, iza cijele strukture koja je radila da Herenda nestane stajalo je rukovodstvo AID-a. Posao AID-a je bilo da zataška dokaze o ubistvima.

Delalić je 2006. godine izjavio da ga je Ademović pozvao da za njega likvidira Ugljena. Dvanaest izjava upućuju na nekoliko osoba. Jasno je ko je organizator: tajna služba AID.

Kasnije je i Delalić ubijen, pa nema više ni svjedoka ni osumnjičenih.

Kada je u pitanju Leutar, zna se da su tajne službe pratile i prisluškivale. Zašto su pratili Leutara? Zna se da je na lice mjesta prvo došao AID umjesto policije. Nestali su dokazi, torba Leutara... Da sam pristao 2016. godine na ono što mi je predsjednik SDA nudio, ja bih sada sjedio u Vijeću ministara i pravio se da je "sve ovo u toku". Izabrao sam teži put. Predug je ovo period za naša tužilaštva i policijske agencije da ovo riješe – kazao je Halilović.

Nakon toga, kazao je Ademović, početkom 1996. godine, kada on biva imenovan za v. d. direktora, počele su "određene kombinacije".

- Tada je krenulo sa spiskom "Ševa", sukobom Alibabić - Alispahić, Herenda. Ja sam to sve doživio kao pokušaj da se sklonim s tog mjesta direktora. Dakle, od Ugljena sam zatražio spisak "Ševa" iz kojeg on, po svom priznanju, izostavlja dva imena, a izostavio je više. Nakon toga kreće kombinacija "Herenda". Agenti AID-a uhapsili su Herendu, koji je bio dio sastava AID-a. Uhapsili su ga i navodno bacili u šaht. Tu je mnogo nelogičnosti. Ugljen odlazi u bolnicu bez ovlaštenja i uzima izjavu od Herende. Već ujutro kreće haranga na mene od medija - kazao je Ademović.

Halilović je na to sve Ademoviću kazao kako se on pravi da sad ništa ne zna.

- Možda ste i vi žrtva sistema, ja vam to mogu čak i povjerovati, ali ste bili dio njega - kazao mu je Halilović.