Vlada Republike Srpske (RS) ove godine izdvojila oko 10.000 eura za osobe iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta koji se nalaze u pritvoru Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine u Hagu.
Pomoć se u najvećem dijelu odnosi na Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, te Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS. Obojica su prvostepenom presudom osuđeni za genocid počinjen tokom agresije u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine.
Stotine hiljada eura iz različitih budžeta u BiH otišle su za pomoć porodicama i odbrani osumnjičenih za ratne zločine. Novom odlukom Vlade Republike Srpske o izdvajanju za, kako je nazivaju, jednokratnu pomoć, novac prije svega ide onima koji su pravosnažno osuđeni u Haškom tribunalu za najteže ratne zločine.
Sve to u zemlji u kojoj, prema podacima Ujedinjenih naroda, skoro 18 posto stanovništva, živi ispod linije koja označava takozvano kritično siromaštvo, u kojoj se bolesna djeca liječe humanitarnim brojevima telefona, a u javnim kuhinjama hrani sve više ljudi.
Praksa da se osuđenim ratnim zločincima daje državni novac nije iznenadila Branka Todorovića, predsjednika Helsinškog odbora Republike Srpske. On podsjeća da se dešavalo da se novac dijelio i kroz različite vrste nelegalnih finansijskih transakcija. Novac je išao, podsjeća on, advokatima, porodicama, ali i samim osumnjičenicima.
- U BiH, pa skoro kao u zemljama regiona, državni novac se očigledno troši kako kome padne na pamet, kroz različite i vrlo rasprostranjene oblike korupcije i kriminala i zloupotreba. Mislim da BiH prednjači u tome u svijetu i doslovno se milijarde maraka narodnog novca pokradu - kaže Todorović.
Ovakva odluka Vlade RS može se posmatrati i kroz prizmu toga da je političkim partijama bitno da pridobiju i dio javnosti u BiH koji i dalje daje podršku ratnim zločincima, kaže Todorović i dodaje da to "nije jedini problem s finansiranjem osumnjičenih ili osuđenih za ratne zločine."
- Duboko sam uvjeren, imamo mnogo takvih informacija, da je mnogo veći dio novca kroz različite oblike zloupotreba i prevara svih ovih dvadeset i nešto godina, usmjeravan prema ratnim zločincima kao određena vrsta podrške. Pa čak u nekim slučajevima, rekao bih, kao određena vrsta jednog reketiranja ili ucjenjivačkog odnosa ratnih zločinaca prema njihovim dojučerašnjim ratnim ili partijskim drugovima. Da njih ne bi pominjali političari koji su na vlasti, vrlo izdašno su to njihovo ćutanje podržavali tako što su ih finansirali - objašnjava Todorović.