Danas, dan nakon Božića, katolički vjernici širom svijeta obilježavaju blagdan Svetog Stjepana, prvomučenika, Jevreja i jednog od sedmorice đakona u crkvenim počecima.

Katolici u BiH i Hrvatskoj tradicionalno na taj dan obilaze rodbinu i prijatelje kako bi čestitali jedni drugima Božić i novi početak, ali i imendan svima koji nose ime po Stjepanu, prvomučeniku i Isusovom sljedbeniku, koji se isticao čistoćom duha i darežljivošću. 

Kada su ga gnjevni Jevreji i kamenovali zbog njegovih propovijedi, pred smrt je, po uzoru na Isusa, izrekao riječi: "Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh." 

Kamenovanje Svetog Stjepana je odobravao i prisustvovao mu i Savao, koji će kasnijim prihvatanjem kršćanstva postati Sveti Pavle i jedan od najvećih sljedbenika Kristova evanđelja.

Obilježavanje spomendana Svetog Stjepana u crkveni liturgijski kalendar uvedeno je 380. godine.

Nema preciznog podatka o datumu Stjepanova rođenja, a pretpostavlja se da je mučeništvo podnio u maju.

Stjepan prvomučenik se u kršćanskoj ikonografiji prikazuje kao mladić u đakonskoj odjeći s palmom u jednoj ruci, kao simbolom mučeništva i kamenom u drugoj.

- Stjepanova historija mnogo nam toga govori. Naprimjer, poučava nas da ne treba nikada odvajati socijalnu karitativnu zauzetost od odvažnog naviještanja vjere. Stjepan je bio jedan od sedmorice određenih ponajprije za djela milosrđa, ali nije bilo moguće odvojiti milosrđe od naviještanja. Tako uz milosrđe naviješta raspetoga Krista sve do prihvaćanja mučeništva. To je prva poruka što je možemo naučiti od svetog Stjepana: milosrđe i navještaj uvijek idu skupa. Sveti Stjepan u prvom nam redu govori o Kristu raspetome i uskrslome kao središtu historije i našega života. Možemo shvatiti da križ uvijek ima središnje značenje u životu Crkve, a i u našem osobnom životu - kazao je o Svetom Stjepanu papa Benedikt XVI.