U mostarskom Centru za kulturu večeras je u organizaciji Muzeja Hercegovine Mostar otvorena izložba pod nazivom "Džemal Bijedić, posljednji oproštaj, januar '77".

Riječ je o izložbi upriličenoj povodom 41. godišnjice pogibije jednog od najistaknutijih bh. političara, kojom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz muzejske zbirke "Džemal Bijedić", a koja se odnosi na sahranu i komemoraciju iz januara 1977.

Postavku čine fotografije sa mjesta nesreće, komemorativnih sjednica u Skupštini Jugoslavije i Skupštini Bosne i Hercegovine, Saveznoj vladi i rodnom Mostaru, zatim sa sahrane na Sarajevskom groblju, ali i telegrami saučešća, kao i novinski tekstovi.

Da je smrt Džemala Bijedića tog 18. januara 1977. godine djelovala šokantno za, praktično, cijeli svijet iznio je prof. dr. Husnija Kamberović, inače autor knjige "Džemal Bijedić - politička biografija", koja je doživjela dva izdanja u posljednjih nekoliko godina.

- Džemal Bijedić je bio jako poznata politička ličnost, čovjek koji je u svojoj političkoj karijeri, pogotovo kao predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV), dakle jugoslovenske vlade od '71. do '77. obišao bezbroj zemalja, uključujući najveće zemlje svijeta, SAD, Kinu, Sovjetski Savez. Njegova smrt, a to je pokazalo reagiranje i odnos prema tom činu, djelovala je šokantno. Mediji su u to vrijeme javljali o nesreći i gotovo svi u svijetu su pisali o tragediji i nesreći koja je zadesila jugoslavensku državu - rekao je prof. Kamberović.

Vijest o Džeminoj smrti, Josip Broz Tito je primio u Libiji, gdje je bio u posjeti.

- Postoje zapisi o trenutku kad su mu javili tu vijest. Bio je jako žalostan, čak je Stane Dolanc izjavljivao da tu noć Tito uopće nije htio da spava. Rekao je, ako odem u svoju sobu stalno ću razmišljati o Džemi. S obzirom da ga je jako cijenio, bio je jako tužan i žalostan i doživio je to doista kao gubitak velikog prijatelja, jer oni to i jesu bili - dodao je prof. Kamberović.