Analizom uzoraka vode iz Šišetskog potoka potvrđeno je prisustvo teških metala i drugih opasnih supstanci koje ozbiljno mogu ugroziti zdravlje stanovništva, ali i biljni i životinjski svijet.
Posebno zabrinjava koncentracija olova u vodi koja se u potok slijeva sa deponije smeća Šišeta. Dozvoljena je 2, a analizom uzoraka vode utvrđeno je da je koncentracija olova u potoku 196 mikrograma po litru, zbog čega je ministar urbanizma, prostornog uređenja i zaštite okoliša BPK organizirao sastanak sa predstavnicima grada Goražda, Uprave za inspekcijske poslove i ZJZ BPK.
- Naravno da imamo razloga za zabrinutost. 2017. godine je rađena slična analiza gdje je utvrđeno prisustvo teških metala, a prije nekoliko dana ta analiza je ponovljena pa je ponovo utvrđeno prisustvo opasnih i štetnih materija. To su materije koje mogu utiču ne samo na zdravlje ljudi već i na opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Najveća koncentracije je olova, registrovano je i prisustvo sulfida, od kojeg nastaje sumpor dioksid koji je davao pjenušavi izgled potoku u Šišetima – kazala je direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK, dr. Medina Bičo.
Stanovništvu je preporučeno da ni na koji način ne koristi vodu iz Šišetskog potoka, ali s obzirom da je deponija već godinama ekološka bomba u blizini grada, štetne materije šire se i zrakom, deponija je i gorjela, tako da je teško predložiti adekvatne mjere, osim izmještanja deponije.
– Ako smo dugotrajno izloženi opasnim tvarima može doći do uticaja na zdravlje, kad je u pitanju cijeli nervni sistem, a teški metali djeluju i kancerogeno. Nismo sigurni koliko je zagađeno i zemljište, tako da se vodi računa ne samo da se ne koristi zagađena voda, već i da se razmisli o sijanju u takvom zemljištu – upozorava Bičo.
Međutim, uprkos rezultatima analize od prije četiri godine, ali i zabrani odlaganja smeća na deponiju Šišeta, koja je donesena u novembru, smeće se i dalje transportuje na ovu lokaciju. U međuvremenu, nedostaju sredstva za završetak radova i ugradnji potrebnih prečistača na novoj, sanitarnoj deponiji smeća u Trešnjici iznad Goražda.
- Ovdje je ugroženo zdravlje stanovništva i čim prije ću dostaviti informaciju Gradsko vijeće. Zajedno sa Vladom BPK želimo inicirati rješavanje ovog problema i na višim nivoima. Sredstvima iz naših budžeta to nije moguće, jer izgradnja sanitarne deponije košta oko osam miliona maraka – kazao je gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović.
Koordinirane aktivnosti
Ministar Bojan Krunić kaže da su na sastanku dogovorene koordinirane aktivnosti, kako bi se najveći poslijeratni problem Goražda konačno riješio. – Postoji i ponuda kompanije iz Švajcarske koja bi posebnom tehnologijom spaljivala otpad, nakon čega bi se dobijala topla voda ili električna energija. Trenutno je u toku izrada studije opravdanosti – ističe Krunić. Svako od rješenja pomenutih na sastanku traži vrijeme, a s obzirom na trenutno stanje deponije u Šišetima, gdje su odloženi milioni tona otpada, vremena nema mnogo.
