Sve više adolescenata u Evropi suočava se s problemima u pogledu psihičkog zdravlja, pokazuje najnoviji izvještaj koji je objavio Ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu.

Nervozni ili razdražljivi

Izvještaj je proizvod opsežne analize velikog broja podataka o fizičkom i mentalnom zdravlju i društvenim odnosima grupe od 227.441 školske djece uzrasta 11, 13 i 15 godina iz 45 zemalja i ukazuje na to da je nivo mentalnog zdravlja adolescenata u mnogim zemljama opao u periodu između 2014. i 2018. godine. 

 - Sve veći broj dječaka i djevojčica širom evropskog regiona ima probleme s mentalnim zdravljem i osjeća se deprimirano, nervozno ili razdražljivo i to je razlog da svi mi budemo zabrinuti - rekao je regionalni direktor WHO za Evropu Hans Kluge.

Kaže i da način na koji budemo odgovorili na ovaj rastući problem može imati utjecaja na generacije, a ulaganje u mlade ljude time što bi im se, naprimjer, osigurala laka dostupnost zaštite mentalnog zdravlja koje odgovaraju njihovim potrebama. 

To će ujedno, kako je naveo Kluge, donijeti zdravstvenu, društvenu i ekonomsku korist današnjim adolescentima, koji će sutra biti odrasli, ali i budućim generacijama. Prema izvještaju, problemi s mentalnim zdravljem kod adolescenata povećavaju se tokom odrastanja, a djevojčice su pod izraženijim rizikom u odnosu na dječake, navodi se u saopćenju Ureda WHO za Evropu.

Također, četvrtina adolescenata najmanje jednom sedmično osjeća nervozu i razdražljivost ili ima probleme sa spavanjem, a utvrđene su i značajne razlike između određenih zemalja kada je riječ o mentalnom zdravlju adolescenata, što dovodi do zaključka da u svemu ulogu mogu imati i kulturološki i ekonomski razlozi, kao i konkretne politike koje se provode u zemljama obuhvaćenim izvještajem.

Izvor pritiska

U približno trećini zemalja anketirani adolescenti su rekli da školske obaveze za njih predstavljaju izvor pritiska, a broj mladih koji su rekli da vole školu je manji nego 2014., navedeno je u izvještaju. Kada je riječ o sve zastupljenijoj upotrebi digitalnih tehnologija – koje imaju i svoju pozitivnu stranu, uočeno je da one adolescente, također, mogu učiniti ranjivijima i izložiti ih novim vidovima opasnosti, kao što je zlostavljanje putem interneta, a u tom pogledu nesrazmjerno su više ugrožene djevojčice. 

Kako se navodi u izvještaju, nešto više od 10 posto anketiranih adolescenata reklo je da je sa zlostavljanjem na internetu bilo suočeno najmanje jednom u prethodna dva mjeseca. Izvještaj, također, ukazuje na probleme poput rizičnog seksualnog ponašanja, konzumiranja alkohola i duhana, nedovoljne fizičke aktivnosti, kao i lošeg načina ishrane, odnosno posljedične prekomjerne težine i gojaznosti.

Pandemija koronavirusa

Izvještaj je zasnovan na rezultatima jedne studije iz 2017. i 2018. godine, pa će, kada takve studije budu provođene u budućnosti, rezultati, također, predstavljati referentnu tačku za utvrđivanje utjecaja koji na mentalno zdravlje adolescenata ima trenutna pandemija koronavirusa, navodi se u saopćenju.