1. Idealna ishrana za novorođenče i mlađe dojenče je majčino mlijeko. Prirodnu ishranu treba propagirati i provoditi barem do šest, a optimalno devet do 12 mjeseci.

2. Ukoliko ovaj najbolji način nije moguće sprovesti, zadovoljavajuća alternativa je primjena adaptiranih mlijeka.

3. Ishrana "običnim" kravljim mlijekom dolazi u obzir tek poslije prve godine života djeteta.

4. Da bi se uvela nemliječna ishrana potrebno je da dijete dostigne određeni stepen zrelosti, odnosno da razvije sposobnost žvakanja (ne samo sisanja). Ova sposobnost se razvija između četvrtog i šestog mjeseca života, a kasnije između sedmog i devetog mjeseca javlja se sposobnost da grize hranu.

5. Uvođenje čvrste hrane prije četvrtog mjeseca potpuno je bez osnova, sa mogućim štetnim posljedicama, a greška je ako se čvrsta hrana ne uvede do kraja šestog.

6. Uvođenje nemliječne hrane početi u četvrtom mjesecu (male količine samo jedne vrste hrane u toku jedne sedmice).

7. Prve namirnice trebaju biti krompir, mrkva, pojedinačno, a kasnije u kombinaciji bijelo i obojeno povrće. Od šestog mjeseca davati tikvice, paradajz, karfiol, špinat, mladi grašak, kelj i dr.

8. Meso uvesti u ishranu dvije do četiri nedjelje poslije uvodjenja povrća. Djetetu se može dati pileće, teleće, goveđe i janjeće meso. Riblje meso davati tek sa 12 mjeseci zbog sklonosti da izaziva alergije.

9. Jaje ne uvoditi ga u ishranu prije šest mjeseci i tada koristiti žumance u kombinaciji sa povrćem, mliječnom ili mesnom kašom. Ne primjenjivati nekuhano jaje.

10. Mjesec poslije početka uvođenja povrća u ishranu dojenčeta uvoditi i voće u obliku soka ili kaše.

11. Najkompletnije i najprihvatljivije voće za dijete u našem podneblju je jabuka, a kada je dijete prihvati, može se kombinirati sa narančom. Zatim uvoditi bananu, trešnju, kajsiju, breskvu. Jagodičasto voće (jagoda, kupina, malina) zbog sklonosti da izazivaju alergije preporučuje se tek pri kraju prve godine života.

12. Kada djete nauči da grize (između sedam i devet mjeseci) davati mu dodatke iz ruke da grize (keks, voće) uz obavezan nadzor.

13. Ukoliko dijete, u drugom polugodištu, ima tvrdu stolicu, korisno je da uzima šljive, breskve, kruške, kajsije, grožđe, smokve.

14. Med ne koristiti do kraja prve godine zbog mogućnosti da izazove alergiju.

15. Bjelance jajeta ne unositi do kraja prve godine zbog alergije.

16. Žitarice uvoditi u ishranu tek poslije šest mjeseci u obliku kaše. Kod djece sklone gojaznosti primjenjivati ih samo jedan do dva puta sedmično.

17. Do kraja prve godine dijete treba naviknuti na pet redovnih dnevnih obroka.