<p>Sjajni voditelj i komičar, prije svega satiričar Zoran Kesić ponovo dolazi u Bosnu i Hercegovinu sa svojom hit predstavom „Priče i pjesme“. Ovog petka, 1. novembra, nastupit će u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli, a dan kasnije, 2. novembra, i u Sarajevu, također u Bosanskom kulturnom centru.</p><h2>Smiješni slogani</h2><p>Naš poziv Kesića je zatekao dok je pripremao regionalno poznatu emisiju „24 minuta“ te je za „Avaz“ na sebi svojstven način govorio o predstojećem nastupu u BiH.</p><p>- Sarajevska publika može očekivati više-manje isto što i prethodnih puta. Ne mogu ja sad svaki put da mijenjam nastup, to su neke moje priče i pjesme. Ima nešto novo, naravno, aktuelnosti. Bili su i kod vas lokalni izbori, pa su bili neki smiješni kandidati, smiješnih imena i slogana. Mi smo to u Srbiji mijenjali ko sličice fudbalera – kroz smijeh je kazao Kesić.</p><p>Otkrio je da će se baviti i temama poput porasta nataliteta i zagađenja zraka.</p><p>- Imam svašta nešto. Gledam šta sam ranije pričao, pjevao, šta mi je novo, pa prilagodim, tako i predstava ispadne kao nova. Ustvari, to je sve vrijeme staro, jedino što publika stekne dojam da je to novo. Gdje je novo, pa ja već godinama prodajem istu priredbu, samo lažem ljude da je to novo. I uvijek kupe kartu. Ja nemam uvid koliko je njih već slušalo moju priredbu. Ali fora je da uvijek sa priredbe izlaze nasmijani – rekao je Kesić koristeći se prepoznatljivim humorom.</p><h2>Doš'o Zoka</h2><p>Istakao je da će odmah poslije nastupa u Tuzli krenuti automobilom za Sarajevu gdje će prespavati.</p><p>- Noćenje, ujutru doručak, onda idemo da popijemo kafu. Uvečer je priredba i poslije priredbe idem sa mojim menadžerima, prijateljima negdje da večeramo i da popijemo malo pive. To mi je ritual. Vjerujte da čak i više ne idem ni na ćevape na Baščaršiju, jer to mi je ono kao... Okej, bio sam jedan, drugi, peti, sedmi put kao turista, ali ja više ništa se ne osjećam da sam taj turista, kao došao u Sarajevo, idem na Baščaršiju na ćevape. Prošli put su me izveli u neki restoran da jedemo ribu. Ja rekao: „Čekajte, došao u Sarajevo, da vodite me na ribu“. A isto je super bila riba. Tako da, ja se ne osjećam u Sarajevu kao neki turista, nego kao domaći. Evo ga, doš'o Zoka. Ajde, dovde mi je više ćevapa – kazao je Kesić. </p><h2>Staro, ali odlično</h2><p>Upitao je da li, naprimjer, Zdravko Čolić uvijek ima nove pjesme za svaki nastup.</p><p>- Pa nema, nego svi jedva čekaju da čuju „April u Beogradu, jedno prošlo doba“ – otpjevao nam je Kesić dio Čoline numere dodavši:</p><p>- Koliko su ljudi puta čuli „April u Beogradu“? I opet će doći. Zašto bih ja svaki put smislio nešto novo? Napišite da imam sve staro, ali je odlično.</p>

S „Pričama i pjesmama“ nastupa u Tuzli i Sarajevu, 1. i 2. novembra 

Kesić: Publika s moje priredbe uvijek izlazi nasmijana

Zoran Kesić za "Avaz" uoči dolaska u BiH: U Sarajevu više nisam turista, već domaći

<p>Čekamo još jedan izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na putu prema Evropskoj uniji. Tačnije, paket o proširenju čiji su ključni dio izvještaji s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU.</p><p>Samo, nisam sigurna šta tačno čekamo, odnosno šta očekujemo da ćemo pročitati u njemu? Koju ocjenu mislite da ćemo dobiti?</p><p>Ne, zaista, nije retoričko pitanje. Ako iko očekuje da ćemo dobiti pohvale za (ne)učinkovitost, debelo se vara.</p><p>A i mi, vala, malo hoćemo, malo, haman, nećemo u Evropsku uniju. Znaš, odgovara nam njihov standard života, više plaće, otvorenije tržište, lakše kretanje i druge pogodnosti. Ali da nam, eto, to omoguće jer smo srce Evrope, pa to zaslužujemo da prstom ne mrdnemo.</p><p>A, ne, mrdali su ovi na vlasti prstima, pretežno kažiprstima i prijetećim tonovima jedni drugima. Jedni svjesno koče daljnji napredak (jer je nesporno da smo ga napravili, a onda je, nakon zelenog svjetla Vijeća Evrope za otvaranje pristupnih pregovora s EU, entuzijazam naglo pao i sve je stalo), drugi okrivljuju ove prve, a treći, oni koji najbolje uvijek i prolaze, sjede skrštenih ruku i čekaju razvoj situacije.</p><p>Očekujemo izvještaj u kojem se cijeloj Evropi, po ko zna koji put, prostire prljav veš naše drage BiH, stalno opiranje RS i njenih rukovodilaca, neprovođenje mjera sankcija Rusije zbog napada na Ukrajinu, napeti politički odnosi, kako među političarima u BiH tako i s onima u susjednoj Srbiji, posebno nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Ujedinjenih nacija...</p><p>To što ne provodimo ključne reforme kako bismo jednog dana eventualno postali članica EU, slabo ko i spominje. A i ne vrijedi, jer čini se da konkretnog rješenja nema. Jednima uvijek smetaju oni drugi, nekad i treći, drugima se uvijek spočitava da su prodali nešto nekome, trećima da su izdajnici države... Nikad kraja.</p><p>Još jedna godina će proći, a mi nismo dobili datum za početak pregovora s EU. Vrijeme curi i nikoga ne čeka.</p>

Malo hoćemo, malo, haman, nećemo u Evropsku uniju

Evropska unija saopštila je danas da je „zgrožena“

Mahanje kažiprstima

<p>Glumac teško da može odabrati jednu omiljenu ulogu, svaka mu je posebna, pogotovo u vremenu dok je aktuelna, dok se njome bavi, istražuje, proučava, uči... Ali uvijek zna koja mu je bila zahtjevnija od drugih. Samim time dugo je pamti i još teže mu se rastati s njom.</p><p>Razlika između filmskih odnosno televizijskih uloga od onih u pozorištima razlikuje se samo u tome da na daskama koje život znače glumac svaki put iznova oživljava svoj lik. Film, kada se snimi, to je to, kako ste odigrali rolu, tako će publika vidjeti taj lik.</p><p>Glumac Davor Sabo dao je najbolje od sebe da se pripremi za glavnu ulogu u predstavi „Oslobođenje Sarajeva“. Zajedno s kolegama je izučavao period Drugog svjetskog rata u Sarajevu, nacistima, fašizmu i otporu, volji snage i ideala, čitao knjige, zamišljao stvarne događaje...</p><p>Proveo je mnogo vremena u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu s timom ljekara kako bi što vjerodostojnije prikazao bolest koju njegov lik Georgij ima - hemiparezu ili nepotpunu paralizu, neurološki poremećaj koji karakterizira smanjena funkcija mišića, jedne polovine tijela.</p><p>To je bila direktna posljedica mučenja ustaša.</p><p>Sabo, ali ni kompletan tim „Oslobođenja Sarajeva“ nisu htjeli prepustiti ništa slučaju u ovoj tako važnoj predstavi, važnoj za našu historiju i našu budućnost.</p><p>Davor Sabo rođen je u Sarajevu 18. oktobra 1990. godine.</p>

Igra glavnu ulogu u predstavi "Oslobođenje Sarajeva“

Davor Sabo: Prošlost i budućnost

<p>Sarajevo donedavno nije imalo predstavu o oslobođenju grada od nacista i ustaša u Drugom svjetskom ratu.&nbsp;</p><p>Reditelj Haris Pašović uhvatio se ukoštac s tim te adaptirao dramu Dušana Jovanovića "Oslobođenje Skoplja“, okupio sjajnu glumačku ekipu i postavio predstavu na scenu Sarajevskog ratnog teatra (SARTR).</p><h2>Antički junaci</h2><p>Jednu od glavnih uloga u "Oslobođenju Sarajeva“ igra Davor Sabo, koji je za "Dnevni avaz“ govorio kako se pripremao za predstavu čija je radnja postavljena u 1940-im godinama.</p><p>- Ovo je za mene bio najzahtjevniji i najizazovniji proces u dosadašnoj karijeri. Velika uloga u jednom od najboljih komada ikada napisanih na ovim prostorima. Moja kolegica i direktorica SARTR-a Maja Salkić uradila je zaista fantastičan posao, i u smislu uloge koju je ostvarila i resursa koje je stavila na raspolaganje cijeloj glumačkoj ekipi. Mnogo ljudi, saradnika nam je pomagalo i radilo s nama. Ja sam, naprimjer, radio u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Klinici za fizijatriju i rehabilitaciju. Čitav tim ljekara je radio sa mnom. Dakle, ogromne resurse smo imali, kao nikad prije u SARTR-u – kazao nam je Sabo.</p><p>Dodao je da je kompletna ekipa mnogo istraživala, čitajući materijale u vezi s tim periodom.</p><p>- Haris je fantastičan reditelj i veliki znalac. Toliko smo uronili u materijale koje nam je on ponudio, pravili temeljito istraživanje i onda smo počeli da radimo, da to postavljamo na scenu, tako jednostavno, lagano s Harisom i njegovim rješenjima. Sjajan, predivan proces, ali i jako težak i zahtjevan. Rezultat je jedna velika i važna predstava – istakao je Sabo.</p><p>Dodao je da, čitajući o tom periodu, i njemu djeluje nevjerovatno s ove distance.</p><p>- Pripadam generaciji ljudi koja nema takve ideale, ni blizu, ni u političkom, ni u bilo kojem drugom smislu. Ali onda, kad postavljaš takve likove koji su gotovo kao neki antički junaci, junaci iz antičkih komada, koji imaju tako velika htijenja, tako velike moralne principe, zaista je nevjerovatno – smatra Sabo.</p><h2>DNK grada</h2><p>Na naše pitanje je li Sarajevo zaista oslobođeno od fašizma, a kasnije i od nacionalizma, Sabo je odgovorio:</p><p>- Želim da vjerujem da jeste. Sarajevo je po svom DNK jedan multietnički grad i to je ono što ga, zapravo, između ostalog, čini ovim što jeste. Tako da, dok god to postoji, postojat će i slobodno Sarajevo. Ovo jeste mali grad, kad ga poredite s velikim evropskim, svjetskim gradovima, ali mi imamo toliko bogatstva, toliko različitosti, toliko ljepote, koji se tako savršeno preklapaju u Sarajevu i koji Sarajevo čine onim što jeste. Ja kao Sarajlija zaista vjerujem da Sarajevo jeste slobodno i naravno da je ta borba neprestana. To nije jedan proces koji se završio, to je stalna borba za slobodu i za pravo da svaki čovjek, ne samo u ovom gradu, može da ispoljava svoja osjećanja, naravno, poštujući druge, te da, zapravo, svi zajedno možemo savršeno funkcionisati. Sarajevo je najbolji pokazatelj za to kroz historiju da zajedništvo može pobijediti sve razlike.</p><p>Osim glumaca poput Sabe, Maje Salkić, Hane Zrno, Kemala Rizvanovića, Jasenka Pašića, Alena Konjicije, Faruka Hajdarevića, Mirele Lambić i Fuada Šetića, u „Oslobođenju Sarajeva“ važne uloge igraju i djeca Luka Sučić, Dino Hamidović, Una Bajrović, Livia Delibašić, Merijem Serdarević i Leon Rauković, kojima je ovo prvi susret s ovako ozbiljnom tematikom koja se postavlja na scenu jednog pozorišta.</p><p>Sabo kaže kako se ovaj komad, zapravo, bavi djecom.</p><p>- Sve je posmatrano kroz perspektivu djece, kako djeca doživljavaju rat. I danas gledamo ratove. Djeca su, zapravo, najveće žrtve rata, a nisu uopšte kriva ni za šta što se događa. I mi smo imali zaista jednu sjajnu ekipu mladih. U početku smo se pitali šta ćemo i kako ćemo, jer su ipak djeca, nisu profesionalci, pa i ne možeš očekivati od njih neke stvari koje, normalno, mi profesionalci imamo. Ali oni su toliko sjajno radili, vrlo zrelo, vrlo opušteno, vrlo profesionalno, to moram da kažem. Tako da je zaista bilo lijepo gledati ih. Na kraju, mnogo su naučili od nas, ali i mi od njih – iskren je bio Sabo.</p><h2>Dobri ljudi</h2><p>Sabo je rekao kako su djeca, koja su dio predstave, sjajna i talentirana te da svi sad govore kako hoće da upišu glumu, da budu glumci. </p><p>- Oni ne bi nikada da izlaze iz pozorišta. To je divno, ali u suštini nije važno hoće li biti glumci ili ne, bitno je da budu dobri ljudi, a sigurno u pozorištu mogu postati dobri ljudi – kazao je Sabo.</p><h2>Ideal pobjede</h2><p>U procesu priprema čitali su knjigu Avde Hume „Moja generacija“, koju Sabo naziva sjajnom, a u kojoj se opisuje period od 1941. do 1945. godine do detalja.</p><p>- Od imena ljudi, ulica, nekih kafića, do događaja i fantastičnih opisa realnih situacija, jer je Avdo Humo bio član pokreta otpora. To vrijeme jeste stvarno bilo drugačije. Naravno, prošlo je 80 i više godina, ali ti ljudi koji su imali tako nevjerovatnu snagu volje, tako nevjerovatnu vjeru u taj ideal slobode i pobjede, da su bili spremni žrtvovati, ne samo svoj život, nego i život svoje porodice, da sve što imaju daju u svrhu te revolucije i u svrhu te pobjede nad fašizmom. Fantastično je da su oni na kraju dočekali tu pobjedu – istakao je Sabo.</p>

Sarajevo je najbolji pokazatelj kroz historiju da zajedništvo može pobijediti sve razlike

Glumac Davor Sabo za "Avaz" o predstavi "Oslobođenje Sarajeva": Borba za slobodu je stalna

<p>Na datum rođenja legendarnog košarkaša Dražena Petrovića, 22. oktobra, u njegovom rodnom Šibeniku upriličena je premijera filma "Dražen“, inspirirana njegovom životnom pričom, a koji 7. novembra stiže i u kina u Bosni i Hercegovini.</p><p>Priča o Draženu Petroviću počela je na inicijativu autora i producenata Ljube Zdjelarevića i Ivora Šibera iz produkcijske kuće "Kinoteka“, koji su dobili punu podršku porodice Petrović.</p>

<p class="">Ovaj dugoočekivani filmski projekt, u režiji Danila Šerbedžije, prati Draženov put od njegovog djetinjstva u Šibeniku, preko briljantne karijere u Evropi i NBA ligi, sve do tragične smrti u saobraćajnoj nesreći 1993. godine.</p><h2>Cisterna suza</h2><p>Sjajna hrvatska glumica Zrinka Cvitešić utjelovljuje Biserku Petrović, majku legendarnog košarkaša, koja joj je ujedno bila i vjetar u leđa. Za Cvitešić je ovo prva uloga u hrvatskom filmu od 2012. godine, a rijetko daje i intervjue. Ali za "Dnevni avaz“ je govorila o ovom projektu, kako joj je bilo u koži Biserke Petrović, ali i karijeri koju je paralelno gradila u Londonu.</p>

<p class=""><b>Uskoro će i publika u BiH imati priliku gledati film o neponovljivom Draženu Petroviću, ali i Vas u ulozi njegove majke Biserke. Šta je Vama donijela uloga, rola žene poput Biserke s kojom ste sarađivali tokom procesa?</b></p><p class="">- To je najljepši dio ovog mog posla - što nikad ne znate kakvi će vam ljudi ušetati u život i tu ostati. Gospođa Biserka je, kako se to na engleskom lijepo kaže, “force of nature” (sila prirode, op.a.). Ne znam čime sam to zaslužila, ali od rođenja su u mojoj neposrednoj blizini uvijek bile žene koje su izgradile živote i sebi i ljudima oko sebe, pobjeđivale sve loše što je život donosio, a objeručke uzimale i punim plućima živjele sve dobro što je život donosio.&nbsp;</p><p class="">Iz tog razloga me ne čudi da se i gospođa Biserka pojavila ispred mene. To su žene koje uvijek imaju svoju verziju scenarija koji žele živjeti. To su žene kojima je borba normalno stanje življenja. To su žene koje će u jednom danu pasti i saviti leđa i proliti cisternu suza, ali već drugo jutro izaći uspravnije, jače i s neizbrisivim osmijehom na licu. Ukratko, to su žene od kojih se uči.</p><h2>Bez pritiska</h2><p><b>Kako ste se nosili, ili se možda još nosite, s pritiskom jer utjelovljujete stvarnu osobu?</b></p><p>- Ovo nije film o Biserki. Iako uopće ne sumnjam da će ga jednog dana biti. Ovo je film o Draženu, koji je bio i ostao toliko velik da mu film ne treba. Jer on "živi“ svih ovih godina i bez filma. Velikim, velikim dijelom i zbog toga što gospođa Biserka nije dala da bude drugačije.&nbsp;</p><p>Što se mene tiče, pritiska nije bilo, samo ponosa što sam dio pričanja Draženove priče na možda neki novi način. A nakon upoznavanja i provedenih tih prvih nekoliko sati s gospođom Biserkom i velikog razumijevanja i divljenja. Jedino od čega strahujem jeste da nju ne razočaram.</p>

<p><b>Nikada niste napustili Hrvatsku, ali se niste ni potpuno vratili. Kako je bilo živjeti na relaciji između dvije države i ostvarivati uspjehe, kako se čini, gdje god da dođete?</b></p><p>- I sad se javljam iz Londona s novog projekta. Ja ni kao dijete nisam bila dijete samo svog dvorišta, svoje ulice, svog sela. Uvijek me zanimalo što ima preko ograde, preko ceste, preko granice...&nbsp;</p><p>Drugačija iskustva šire horizonte u nama i grade nam neke nove slojeve na našim srcima i duši. I ja drugačije niti želim, a niti više znam živjeti. I to bi bio možda jedini savjet mladim glumcima - ako imate priliku, iskušavajte se u novim sredinama. Ali svoje dvorište čuvam i njemu se uvijek vraćam, ono jedino poznaje moj hod.</p><p><b>U Vašim intervjuima, rijetkim doduše, često spominjete "anonimnost“, svjesni da ste sve, samo ne anonimni. Kako ste se naviknuli na slavu?</b></p><p>- Kad stavite na papir dane kroz godinu kad nisam anonimna, kako kažete, onda dobijete zbroj ovih drugih dana kad Zrinka živi svoj život daleko od očiju javnosti. I taj je zbroj puno veći od onog „javnog“. I tako je zbog osobnog izbora. I ti su dani važniji Zrinki od onih javnih, ili barem podjednako važni. I zato se toliko i čuvaju i njeguju.&nbsp;</p><p>Veoma je važno izgraditi sretan život između dvije uloge. I normalan, da tako kažem, sa svakidašnjim obavezama i jednostavnostima. I obavezno naći nešto drugo što nije gluma, što vas jednako veseli. Jer, dok čekate na drugi posao, za koji najčešće ne znate kad će doći, živite ispunjeni i sretni. A slava je ionako u očima promatrača, ona nema baš nikakve veze s nama samima.</p><h2>Nikad ne gledam filmove u kojima igram</h2><p><b>Jeste li pogledali finalni proizvod, odnosno film, i kako biste ga opisali? Možete li uopće ostvarenja čiji ste dio gledati kao prosječan gledalac?</b></p><p>- Nikad ne gledam filmove u kojima igram, pa tako nisam ni ovaj. Ono što bih voljela da publici prenesemo je važnost roditeljske podrške djeci, strast prema životu, snagu ispravnog životnog odabira za svakoga od nas. I življenje tog poziva do visina gdje počinju oblaci. Pa i dalje...</p>

Igra Draženovu majku Biserku Petrović. Slava je u očima promatrača. Ponosna sam što sam dio pričanja Draženove priče na možda neki novi način 

Zrinka Cvitešić iz Londona za "Avaz" o filmu posvećenom Draženu Petroviću i njegovoj majci Biserki:  Svoje dvorište čuvam i uvijek mu se vraćam

<p>Muzičar Marko Louis u subotu navečer je napravio odlično atmosferu u sarajevskom Domu mladih.</p><p>Publika je uglas pjevala s njim, a u jednom momentu Marko je sišao sa bine među fanove i zapjevao, zajedno sa svojim bendom. To je oduševilo sve prisutne te su mu aplaudirali. A onda je Marko priredio pravi performans.</p>

<p>Na bini mu se prvobitno pridružila supruga, a kasnije sin Dim i njegovi drugari, koji su svirali i izvodili s Markom beatbox.</p><p>Osim Zhive, koja je nastupila prije Louisa, gosti su bili Adnan Šaran iz grupe "Skroz", Marko Šelić Marčelo te grupa "Helem Nejse".</p>

<p>Marčelo je poručio kako je Dom mladih noćas oaza jer je "mnogo nacionalizma i mržnje oko nas" i dodao da je pjesma "Ostrvo mržnje" za sve prisutne, a posebno za djecu, koja dolaze i koja su naša budućnost.</p>

<p>Zajedno s Nensi izveo je i numeru "Vatra u mraku". Dom mladih je naprosto planuo.</p><p>Marko Louis je za kraj ostavio numeru "Pokušaj", a i pokojnog oca Lusia "Mećava".</p><p>Nakon "Mećave" je nastavio nastup sviranjem instrumenata, ponesen atmosferom sjeo je za bubanj napravivši "jam sesion" te se vratio i bend na binu, pa su nastavili svirku u etno stilu. Tako da je cijeli Dom mladih pao u sevdah.</p>

Marko Louis je za kraj ostavio numeru "Pokušaj", a i pokojnog oca Lusia "Mećava", kojom se, za sada, oprostio od sarajevske publike

Kakva noć u Domu mladih / Marko Louis sa "Helem Nejse"i Marčelom priredio pravi spektakl: "Ovo je oaza, mnogo je mržnje oko nas"

<p>Sarajevska publika večeras uživa na koncertu Marka Louisa u kultnom Domu mladih na Skenderiji.</p><p>Koncert je otvorila mlada pjevačica iz Beograda Iva Pažin koja nastupa pod pseudonimom Zhiva. U pauzama između pjesama kazala je kako voli Sarajevo koje "toplo prima sve koji dođu".</p>

<p>Mnogi u publici su se oduševili što je koncert počeo tačno u 21 sat, kako je i najavljeno.</p><p>A kada je Marko izašao na scenu, gromoglasan aplauz prolomio se Domom mladih. Svoj nastup započeo je pjesmom "Sanjao sam" koju je napravio sa sjajnim Božom Vrećom.</p><p>Pogledajte djelić atmosfere sa koncerta.</p>

Svoj nastup započeo je pjesmom "Sanjao sam" koju je napravio sa sjajnim Božom Vrećom

Pogledajte djelić atmosfere / Sjajni Marko Louis oduševio sarajevsku publiku

<p>Glumac Edin Avdagić igra u filmu Srđana Vuletića "Gym“, koji je od 24. oktobra započeo svoj bioskopski život u Bosni i Hercegovini. Društvo, nasilje, pasivnost, zatvaranje očiju na maltretiranje, samo su neke od tema koje se prožimaju kroz "Gym“, a sve su upakirane u jednu cjelinu.</p><p>Kako Avdagić doživljava svoj lik Rikija, kako vidi život i društvo u Bosni i Hercegovini, bira li dobru ili zlu stranu, govorio je za "Dnevni avaz“.</p><h2>Antička tema</h2><p>- Bilo bi jako lijepo da što više ljudi pogleda film, iz prostog razloga što je to bosansko-hercegovački film, a, nažalost, vrlo rijetko snimamo filmove. Mislim da smo napravili dobar film, ljudi imaju priliku da vide nova lica, tačnije novu generacije glumaca, koja će tek, nadamo se, ako industrija zaživi, imati šansu da se ostvare kao uspješni glumci i da ostave trag u umjetnosti kojom se bave srcem.&nbsp;</p><p>Naš film se bavi temom koja je jako značajna. Tema kojoj ne treba film da bi bila u žiži javnosti, jer stalno čitamo, gledamo, svjedočimo nasilju, prosto svijest nam je na tom nivou. Uvijek očekujemo od drugih da umjesto nas pokažu hrabrost u izazovnim situacijama. Floskula jeste, ali u tim i sličnim situacijama lako možemo mi biti žrtve nasilja, a kad se ne dešava nama lično ili nekom našem bliskom, ponašamo se kao da i ne postoji. Zakazao je pojedinac, a, logično, i sistem – kazao je Avdagić.</p><p>Dodao je da u "Gymu“ nema junaka.</p><p>- Ima pokušaja junaka, to je ovaj glavni lik kojeg igram ja, glavni protagonista filma Riki, koji je vedrog duha, momak iz kvarta, iz mahale, radi u ketering kompaniji. Oni su na marginama društva, pokušavaju sklopiti kraj s krajem. Mislim, kod nas je 80 posto ljudi na marginama, sve nam je uskraćeno. Čitav sistem je baš korumpiran do te mjere da je apsurdno uopšte ostati ovdje, nažalost. A, dobro i zlo, to je antička tema. Uvijek bi, naravno, morao biti na strani dobra – istakao je Avdagić.</p><p>Podsjetio je na krilaticu koja se često koristi, a to je da prilika čini lopova. Tako smatra da prilika čini i heroja, odnosno dobročinitelja.</p><p>- Često se nalazimo u situacijama u kojima nećemo reagovati zato što nam je to neko blizak. Pa da ti je brat, ako nije u pravu, ako vidite da čini nešto što negdje u utrobi osjetite da nije ispravno, učinite nešto. Morate učiniti nešto, jer će taj, ako ima dovoljno jaku namjeru, nekom zlo napraviti sigurno, a onda je kasno – rekao je Avdagić.</p><h2>Najčasnije funkcije</h2><p>Glumac je poručio i da se "Gym“ bavi još jednom temom, a to je da većina okrivljuje nekog drugog za vlastitu situaciju u kojoj se nalazi.</p><p>- U ovom slučaju, lik Ade, kojeg je taman odvratno odigrao kolega Sarija, okrivljuje Melisu za loše poslovanje njihove kompanije, što, naravno, apsolutno nije tačno. Drugi mu je kriv za njegovo stanje. Njihov šef, kojeg dosta sugestivno igra Mirza Dervišić, je korumpiran, pa je u popularnim „talovima“, te, iako možda nije takav suštinski, mora pristati na njih da bi se prehranio, doslovno. Čitava država nam je u talovima, u korupciji, nepotizmu. Najčasnije funkcije u društvu obnašaju ljudi kojima je ljudskost misaona imenica, ili čak nepoznati pojam.&nbsp;</p><p>Danas se ne možete zaposliti ako niste nečiji, bez obzira na znanje i kvalitete koje posjedujete za određeni posao. Klimate glavama ljudima na pozicijama moći koji su, u najmanju ruku, nekompetenti da obnašaju tu funkciju. Čast izuzecima, naravno. Na nekom svakodnevnom planu, gotovo svi gledaju kako da nam podvale, pa čak ni hljeb, ako niste dobri s pekarom, nećete dobiti svjež, jer taj svježi čuva za nekog svog od kojeg ima interes. U toj tački razvoja ljudske svijesti smo! Da ne ulazim dublje u temu. Jedina valuta kojom se bavimo je interes, nemamo one prave vrijednosti, znanje se ismijava od polusvijeta, odanost proda za sitan novac, moral je blijed kao krpa i moralan čin je na nivou incidenta kod ljudi, sve to je potpuno zaboravljeno zarad pukog interesa, napuhanog ega, a teško da im to kupuje sreću.&nbsp;</p><p>Mislim, sve su ovo priče već ispričane milion puta, ali sve se nešto nadamo da će neko drugi promijeniti. Moramo samo biti hrabriji i odlučniji. Definicija hrabrosti je kad uprkos strahu ideš u smjeru u kojem misliš da je ispravan i onda otvaraš prostor da postaneš junak, a junaka ovdje i danas itekako fali – kazao je Avdagić.</p><p>Naglasio je kako je "Gym“ snimljen za 15 dana, što je za dugometražni film nevjerovatno malo vremena. </p><p>- To ljudi moraju da znaju. Za holivudske, naprimjer, filmove, za jedan dan snimanja ide oko minute, kod nas je to mnogo više. Ali je ovo bh. film, što je najvažnije – naglasio je Avdagić.</p><p>Avdagić radi u Pozorištu mladih Sarajevo, a osim predstava koje tu ima, čeka početak još jedne sezone "Tendera“, serije koju također režira Vuletić, te serije "Princ iz Eleja“ i serije "Kotlina“ koje su nastale u sklopu projekta BH Content Laba.</p><p>- Osim redovnih i dragih obaveza u matičnoj kući, planiram raditi i teatarsku predstavu u nezavisnoj produkciji. Bit će riječ, najvjerovatnije, o komediji komercijalnog karaktera – kazao nam je Avdagić.</p><h2>Mlada ekipa</h2><p>S rediteljem Srđanom Vuletićem Avdagiću je bilo jednostavno sarađivati.</p><p>- Scenarij za "Gym“ sam dobio prije desetak godina. Radili smo na seriji „Tender“ u međuvremenu. On je u meni vidio Rikija, a vidio sam i ja da sam najbliži njemu, tako da nisam nešto morao praviti puno od karaktera, nego nekako dati sebe tu.&nbsp;</p><p>Bilo je vrlo jednostavno raditi, zato što smo i Srđan i ja, iako smo generacijska razlika, slični. Čitava ekipa filma je mlada, pa je ugodno prošlo sve to – rekao je Avdagić.</p><h2>Nisam se džaba rodio ovdje</h2><p>Avdagić, ipak, ne bi otišao iz BiH.</p><p>- Pa teško da bih sad otišao negdje, ali nikad nije isključeno. Razmišljanja sam da vjerovatno postoji razlog zbog kojeg sam se rodio tu gdje jesam. Možda naivno, ali sam još tog mišljenja. Ali, u ovom okruženju ne bih imao djecu, naprimjer.&nbsp;</p><p>Danas našoj djeci i mladima su heroji ljudi koji imaju novac, koji su „mangupi“, ali ne u onom pravom uličnom smislu riječi koji nerijetko označava i moral i neke kodekse hrabrosti i herojstva, već prepotentni ljudi lišeni mudrosti.&nbsp;</p><p>Naš film govori i tome kako živimo u društvu bez empatije, gdje se bolesti ismijavaju, gdje su djeca koja sviraju violinu ili klavir "debili“, da banalizujem, gdje matematičari moraju kriti da znaju tablicu množenja da ne bi bili ismijani i poniženi, gdje je sebičnost na vrhu svih naših naopakih, ali mainstream vrijednosti. Zbog svih ovih razloga mogu razumijeti zašto ljudi mahom odlaze – istakao je Avdagić.</p>

Kod nas je 80 posto ljudi na marginama, sve nam je uskraćeno. Čitava država nam je u talovima, korupciji, nepotizmu

Edin Avdagić za "Avaz" o ulozi Rikija u "Gymu": Moramo biti hrabriji

<p>Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković govoreći o izazovima u BiH je govorio o povezanosti ljudi koji su bili dio KOS-a i velikosrpskih interesa.</p><p>Kazao da je takvih ljudi i u redovima SDA, a jedna osoba je bila u kabinetu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Kazao je da neki rade nesvjesno mimo interesa BiH, dok postoje i oni koji to ciljano rade.</p><p>- Mislim da Izetbegović ozbiljno zna šta radi i da od revizije presude do napada na Sud BiH, tu je njegova uloga, i ne bih se smio zakleti da nije direktno povezan s KOS-ovcima koji ga usklađeno navode da svojom artiljerijom stranačkom ruši sistem BiH pogodujući onima koji je ne vole - naglasio je Konaković.</p>

Mislim da Izetbegović ozbiljno zna šta radi

Konaković: Ne bih se smio zakleti da Izetbegović nije direktno povezan s KOS-ovcima koji ga navode da ruši sistem BiH

<p>Predsjednik Naroda i pravde održao je konferenciju za medije povodom, kako je navedeno, aktuelnih izazova.</p><p>U najavi je navedeno da je riječ o izazovima vezano za vladavinu prava te pitanjima kako političke manipulacije narušavaju pravosudni integritet sudova u BiH, a posebno ozbiljnim prijetnjama po institucije koje su zaštitnici suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Vezano za slučaj iz Bosanske Krupe kazao je da se to smatra napad na institucije BiH te kazao da neće govoriti puno detalja.</p><p>- BiH ima svoje neprijatelje, one koji imaju aspiracije, bave se urušavanjem naše države. Riječ je o režimu Aleksandra Vučića i njegovom režimu. Iako kaže da podržava suverenitet, to djelima on ne pokazuje. Strateški se vode aktivnosti na urušavanju Ustavnog suda, OHR-a i Suda BiH. Kroz djelovanje njihovih ljudi u BiH se vidi koliko su oni usmjereni na to. Linije napada na Ustavni sud su jasno definisane, blokada iz RS je blokirana izmjenama poslovnika - rekao je Konaković.</p><h2>Ustavni sud&nbsp;</h2><p>Dodao je da se ne poštivaju odluke Ustavnog suda, nepoštivanje Dejtonskog sporazuma, što je stalna pojava.&nbsp;</p><p>- Podupiru to izjave ljudi poput Aleksandra Vulina, a ima podršku to u ljudima iz RS, ali i iz probosanskih redova. To je potpuno usklađeno, a dio njih napada Ustavni sud od izbora Marina Vukoje, koristeći dnevnopolitičke argumente. Intencija pomagača je da se lažima na račun trojke pokaže kako će Dodik i Čović izborom Vukoje ovladati Ustavnim sudom. Pozivam vas da pročitate te brutalne laži s ciljem potpune blokade Ustavnog suda. Intencija neimenovanja Vukoje je bila da se naprave potpune blokade i da se spriječe i naredna imenovanja. Pogledajte presude nakon izbora Vukoje, ima pet apelacija. Jednom je stavljen van snage Dodikov izborni zakon RS. Pogledajte kako tretira udženike u RS, državnu imovinu. Jedna je bila o nastupu SDS-a na izborima. Postoji poveznica između onih koji su operisali u KOS-u sa srpskim interesima - naveo je Konaković.</p><p>Pozvao je sve da uporede sinhronizirani napadi SNSD-a i SDA.</p><p>- To su sinhronizirani napadi obavještajnih i paraobavještajnih sistema s politikama SNSD-a i SDA. Sada se vidi koliko je važno što tamo sjedi Marin Vukoja, brutalne laži su pale u vodu. Nisam htio da radim ovo u predizbornoj kampanji. Zajedno sa velikosrpskim ideolozima su krenuli da ruše Ustavni sud. Drugi cilj onih koji ne vole BiH je OHR. Ona je nebrojeno puta štitila BiH. Visoki predstavnik je jedan od najaktivnijih visokih predstavnika, a napravio je tri greške. Jedna je izmjena izbornih pravila u izbornoj noći. Druga je greška o rahmetli predsjedniku Aliji Izetbegovića i ratnog zločinca. Treća greška je miješanje u slučaj Kovačević. Nije to sve to razlog da se traži zatvaranje OHR-a. Identičan zahtjev možete čuti od Vulina i onih koji su krenuli u destabilizaciju BiH. Kritike i komentari su normalni, ali rušenje OHR-a je neprihvatljivo. Skup ispred OHR-a je bio polustranački, ali bilo je i uglednih ljudi. Mislio sam da je samo to zbog toga jer im je stranka važnija od države, ali je nemoguće da je neko toliko nesposoban - naglasio je.</p><p>Naglasio je da se preklapaju i tu napadi iz RS-a i iz Sarajeva.</p><p>- Postoje imena koja su zapisana da su radili za KOS, a i dalje rade za isti interes. Oni danas donose štetu, bliski su donošenju odluka. U kabinetu predsjednika SDA i pisao spise i danas to rade. Oni su spona između velikosrpskih interesa i domaćih klovnova, populista i galamdžija, koji vjerovatno ruše sistem koji brane BiH. Oni imaju svoje ćelije, oni su domaći izdajnici. Nalaze pogodne mete poput Begića, Mešalića i Zahiragića i drugih galamdžija, koji izgovaraju parole onih koji ruše BiH - rekao je.</p><p>Osvrnuo se i na napad na Sud BiH.</p><p>- To je ključna i krovna institucija, a to je treća meta usklađenih napada velikosrpskih napada i domaćih izdajnika. Presude Suda BiH nikada nisam komentarisao. Komentarišem rad pravosuđa ili pojedinačne tužioce, podržavam prikupljanje informacija, ali Sud BiH donosi konačnu odluku. Nekoliko časnih branilaca BiH je pred Sudom, imam potrebu da to komentarišem, jer se to u demokratskom sudu se to ne radi. Sada imate uređenu kampanju u kojoj zvaničnici SDA horski, koristeći parlamentarne mikrofone, njihov predsjednik njihove stranke čak kaže da je osuđen nevin čovjek. To je potpuna ludost. Mene je to ponukalo da skinem tu presudu na jednom letu, gdje sam pročitao kompletnu presudu, gdje se vidi da nije nevin čovjek. Sedam ljudi je donijelo tu presudu, samo se jedan izuzeo, a to je Branko Perić. Perić je famozni tužilac Radovana Karadžića, koji je u tom periodu odbio da procesuira zločinačku formaciju "Miće". On je sada heroj bošnjačkog naroda, jer je izuzeo mišljenje i mimo zakona ga javno pročitao. Kada ga je pročitao suprotno zakonu moglo se jasno vidjeti da je dio kampanje KOS-ovaca sa velikosrpskim ideolozima - naglasio je.</p><h2>Afera Fadil Novalić</h2><p>Nakon toga je prezentirao podatke koji su se pojavili u javnosti tokom afere vezane za Fadila Novalića, pa i famozne poruke o tome da je Fikreta Hodžića poslao Asim.</p><p>- Kad na ovo zažmirite, onda se ne možete baviti politikom, ovaj sistem ne može da se razvija. Nemoguće je da se ova tri sistemska napada dešavaju po istim linijama. Dobio sam potvrdu i od međunarodnih krugova, naših prijatelja, koji potvrđuju da ovo ima potvrdu i to je dokaz da se trebamo ovim ozbiljnije pozabaviti. Tražit ću direktno od Haškog tribunala i šta je Bakir Izetbegović znao i radio oko revizije presude. Izetbegović je direktno povezan s ovim KOS-ovcima - zaključio je.</p><p>Smatra da većina članova SDA ne misli o nekim višim interesima, nego žele zaposliti najbliže, ali da vjeruje da Bakir Izetbegović to ne radi samo radi zapošljavanja.</p><p>- Duboko vjerujem da je njegova povezanost s tim strukturama jača nego što je to ikad iko mislio, s obzirom da u kabinet dovede čovjeka koji je šef tih procesa i piše mu knjige.</p>

U najavi je navedeno da je riječ o izazovima vezano za vladavinu prava te pitanjima kako političke manipulacije narušavaju pravosudni integritet sudov

Konaković: Postoje sinhronizirani napadi na najbitnije institucije BiH od velikosrpskih interesa i opozicije u Sarajevu

<p>Na 60. rođendan legendarnog košarkaša Dražena Petrovića u njegovom rodnom Šibeniku premijerno je prikazan film o njemu, o „košarkaškom Mocartu“ (Mozart), kako su Petrovića zvali. Ostvarenje „Dražen“ prikazuje ključne trenutke života čovjeka koji je igrom osvojio svijet, a besmrtnim ga je učinila i odlučnost i posvećenost sportu. Njegova majka Biserka prisustvovala je premijeri, a nju utjelovljuje Zrinka Cvitešić.</p><h2>Numera „1 na 1“</h2><p>Među glumačkom ekipom našao se i sjajni muzičar Mile Kekin, koji glumi legendarnog trenera Mirka Novosela. Osim toga, napisao je i odjavnu pjesmu filma „1 na 1“, o čemu je Kekin govorio za „Dnevni avaz“.</p><p>- Bilo je jako emotivno. Bilo je jako puno ljudi, došla je između ostalog, i gospođa Bisirka, Draženova majka, i mnogi koji su ga poznavali. Jako lijep početak ove priče oko filma – kazao nam je Kekin.</p><p>Dodao je da prvi put tumači stvarnog lika.</p><p>- Što je bilo, naravno, meni puno i zahtjevnije i na neki način veću sam tremu imao, moglo bi se reći, nego kad tumačim fiktivne likove. Pripremao sam se na način na koji sam mogao, a to je da sam pogledao sve izjave Mirka Novosela do kojih sam mogao doći. Taj njegov odnos sa igračima najviše me zanimao, kako je funkcionirao s njima, što im je točno bio taj Mirko, ono mješavina i očinske figure i autoriteta na terenu – rekao je Kekin.</p><p>Numeru „1 na 1“ napisao je, kaže, mjesecima nakon što je završeno snimanje filma.</p><p>- Ono što je jedna od tema filma je ta želja mlađeg da impresionira starijeg brata, za koju mislim da je univerzalna. Svi mi u životu želimo impresionirati roditelje, stariju braću, svoje prijatelje i tako dalje. I to mi se učinila kao jedna sveopća tema o kojoj bi se dala napraviti pjesma. Po reakcijama ljudi, bit će da sam uspio tome. Sada je i na digitalnim mrežama, bit će uskoro i spot snimljen s kadrovima iz filma – istakao je Kekin.</p><p>Naglasio je kako nije bio dogovor da on napiše pjesmu, već mu je samo palo na pamet tokom jedne od višesatnih vožnji.</p><h2>Instant uspjeh</h2><p>- Dosta se vodim – pa imam puno vremena promišljati o stvarima. Tako sam se vozio sam u autu satima i pala mi je ideja. U fazonu: „Pa ja sam glumio u filmu, a muzičar sam, tekstopisac, zašto ne bih napravio pjesmu o jednoj od tema u filmu“. Nazvao sam ekipu i rekao da se bacam na posao, trebala su mi dva mjeseca da to sročim, da budem zadovoljan, i produkcijskom timu se jako svidjela pjesma i tako se sve to našlo u filmu – ispričao nam je Kekin.</p><p>Priznaje da ga je Petrović fascinirao.</p><p>- Jedna od poruka filma, koja mi se sviđa i koja je jako bitna sada u vrijeme kada svi sanjaju instant uspjeh u rijaliti šouovima, je što prikazuje koliko rada i truda je bilo uloženo u to da on dođe na taj nivo igre. Tako da, mislim da to nije samo talent, nego je nevjerojatna količina truda i vježbanja da on postane takav igrač. Mislim da je to jedna dobra poruka, pogotovo za mlađe – zaključio je Kekin.</p><h2>Lakoća igre</h2><p>A na pitanje šta za njega znači ime Dražen Petrović, Kekin nam je odgovorio:</p><p>- Doselio sam taman kada je košarkaška euforija bila na vrhuncu. Došao sam iz Njemačke tih godina, kada je Dražen Petrović već bio proslavljen, i tako sam se i upoznao s košarkom jer smo tamo u Njemačkoj ganjali nogometnu loptu, ali onda sam vidio da postoji taj sport košarka koji je užasno popularan u Jugoslaviji. Navijao sam i divio se njemu, pogotovo njegovoj lakoći igre. Mene je, ono, fasciniralo da svi oni koji su zapravo virtuozi u svom poslu imaju tu lakoću.&nbsp;</p>

Svi mi u životu želimo impresionirati roditelje, stariju braću, svoje prijatelje...

Mile Kekin sa suprugom Ivanom na premijeri filma u Šibeniku

Mile Kekin za "Avaz" o premijeri filma "Dražen": Dražen Petrović me fascinirao

<p>Uz svu dobru volju, želju i nadanja da ova država ima budućnost, posebno onu u Evropskoj uniji, kako ne kritizirati one na vlasti. Evo, kako?</p><p>Evropska komisija je usvojila reformske agende pet država zapadnog Balkana - Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. I pogodite šta? Jedino Bosne i Hercegovine tu nema. Jedino naša država nije bila sposobna predati kompletan dokument - Reformsku agendu. Ne, nego su je poslali nepotpunu Evropskoj komisiji.</p><p>Ovaj korak je bio ključan za isplatu sredstava u okviru Fonda za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura, a koja će se izvršiti po ispunjenju usaglašenih reformskih koraka. Dakle, ostali smo bez gotovo dvije milijarde KM.</p><p>Opet, valjda, nadajući se da će nam Komisija "progledati kroz prste“. Pa, dajte, uozbiljite se. Vremena više nema, iscurilo je.</p><p>Da nisam prisustvovala u Briselu općem oduševljenju delegacija iz BiH, predvođenih ministrima Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom, istinskoj sreći, na historijski dan kada je Vijeće Evrope dalo zeleno svjetlo za pristupne pregovore naše države EU, mislila bih da stvarno sve na vlasti zaboli neka stvar.</p><p>Ali bila sam dio toga, iskrenih čestitki. I njih dvojica samo su predstavljala i ostale koji misle isto – da je budućnost BiH u EU.</p><p>Sjajno. Politika kompromisa i dijaloga dala je rezultat, pomislih.</p><p>I šta se onda desi? Nagli sunovrat. Ali toliko nagao da nismo mogli ni upratiti kada i gdje tačno su prestali ta euforija, rad i trud na ovom vrlo važnom pitanju za sve građane ove napaćene, ali predivne zemlje, koja itekako ima šta ponuditi članicama EU.</p><p>Odjednom, nismo više lideri u integracijama u EU (mada, realno, nikada nismo ni bili, već su nam samo dobre odluke i koraci dali vjetar u leđa da se hvalimo), sada smo na samom začelju svih zemalja zapadnog Balkana. Najgori od sve djece, kako se kaže.</p><p>A to nikome ne ide prilog, ni onima na vlasti, ni onima koji su tu vlast birali.</p><p>Korak naprijed, nazad dva, kaže poslovica. BiH je prekucala i to, nije dva, nego deset unazad.</p>

Jedina smo država zapadnog Balkana čiju Reformsku agendu Evropska komisija nije usvojila, vremena više nema

BiH na samom začelju zemalja zapadnog Balkana

Najgori od sve djece

<p>Treći i finalni dio svjetskog blokbastera "Venoma“ večeras, 23. oktobra, dolazi na repertoare bh. kina zahvaljujući "C2 Filmu“, zvaničnom zastupniku studija "Sony“ za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;</p><p>Preksinoć je upriličena svjetska premijera u Njujorku, a sudeći prema prvim reakcijama, fanovi će biti više nego zadovoljni.</p>

<p>"Venom“: Posljednji ples“ (Venom: The Last Dance) predvodi sjajni britanski glumac Tom Hardi (Hardy), koji utjelovljuje Edija Broka (Eddie Brock) i njegovog simbiota Venoma, ali je istovremeno i koscenarista i koproducent.</p><h2>Opaki likovi</h2><p>"Dnevni avaz“ donosi ekskluzivni razgovor s jednim od najpopularnijih glumaca na svijetu – Tomom Hardijem. Govorio je o procesu snimanja, kako se osjeća što stavlja tačku na Venoma, ali i njegovom dugogodišnjem prijateljstvu s rediteljicom finalnog dijela trilogije Keli Marsel (Kelly Marcel).</p><p>- Prošlo je sedam godina i vrijeme je da Venom ide na spavanje. Apsolutno volim igrati Edija i Venoma. To je jedna od najboljih stvari koje sam uradio u svom životu i bit će tužno što prestaje – kazao je Hardi.</p><p>Istakao je da je za njega gluma umjetnost za sebe, ali i da je pričanje same priče jako važno iz više razloga.</p><p>- Kada imate sjajne likove i opake kao što je Venom, prava je prilika da ih igrate i da produbljujete izazove koje kao glumac možete razumjeti. Više uživam u liku jer sam dublje u njemu – istakao je svjetski glumac.</p>

<p>U mnogim scenama koje će publika moći vidjeti na velikim ekranima, Hardi je sam sa sobom, odnosno kao Venom i kao Edi Brok.</p><p>- Slažem se sa sobom i to pomaže. Znate ono, kada odem na posao sa samim sobom znam tačno šta želim raditi. Mislim da je važno obaviti posao. Jeste malo čudno, a sve je počelo s tim da sam još kao dijete pričao sam sa sobom. I još, eto, pričam sam sa sobom. Samo što sam sada plaćen za to. Mogu biti bombastičan i enigmatičan i prenijeti sve to u ogromno čudovište napravljeno pomoću vizualnih efekata. Sam proces je najviše tehničke prirode – naglasio je Hardi.</p><p>Iako je ovo prvi film koji Marsel režira, bila je dijelom sva tri dijela "Venoma“, kao scenarista. A Hardi je otkrio da se poznaju mnogo duže te da su se zajedno "probijali“ do vrha.</p><p>- Poznajem Keli još otkako smo bili potpuno nezaposleni i očajni za poslom. Dugujem joj za neke stvari za koje smo smatrali da smo sposobni uraditi. Kada su ljudi gladni i čekaju u redu, a mi smo na kraju tog reda, svi se žele uključiti, a jako je teško uopće doći do scene. Mi smo prijatelji još od tada. Pokušavali smo da nabacujemo ideje zajedno. Oboje smo gradili puteve prema gore, prema vrhu onim tradicionalnim koracima, polako, a to zahtijeva vrijeme – kazao je Hardi.</p><h2>Nešto važno</h2><p>Istakao je da se znao naći u zeznutim situacijama kada nije najbolje razumio na koji način da artikulira svoj lik kako bi ga mogao predstaviti publici.</p>

<p>- Trebao sam pomoć. Keli mi je pomagala, zavisno o tome koji je film, bila bi pozvana da popravi tu situaciju jer me razumjela, znala je šta pokušavam reći i isporučiti. Keli me izazivala na načine na koji drugi nisu mogli. I to s ulogama koje su mi bile vrlo važne. To je bio period kada sam mislio da je moja karijera gotova, ništa se nije pomjeralo s jedne tačke, nisam mogao dobiti pravi posao u Americi. I želio sam napraviti nešto važno. Jedina osoba koja je mogla isporučiti to u smislu materijala koji me može zaista izazvati, bila je Keli. To je sami početak u odnosu na to gdje smo sada – otkrio je Hardi.</p><p>Kazao je i, kada bi se vraćao u prošlost, da bi mogao nabrojati toliko filmova za koje publika ne zna da je Marsel bila dio njih zajedno s njim.</p><p>- Konačno, na sva tri dijela „Venoma“ gledao sam svoju prijateljicu koja je već postigla uspjeh, kako dođe i razumije šta želim postići i isporučiti studiju ono što žele vidjeti. Vidite manifest toga, razvijala je likove od prvog dijela „Venoma“ do ovoga što možete vidjeti u „Posljednjem plesu“. Ali gledati je kako kreće od pisanja, pa produciranja te sve to zajedno s režijom u trećem dijelu bilo je nevjerovatno i nešto prelijepo za vidjeti. Sve njene ideje predstavljene su tačno onako kako je željela. A ja sam mogao biti dijelom toga. A ovo je njen prvi film ikada. Sve te godine provodila je iza kamera, 20 godina i više. A sada se sve to manifestiralo u ovom epskom, zabavnom, nadrealnom filmu, čak i komediji. A ipak tu ima i ljubavne priče u nekim aspektima, i ljudske. I to je sve ona. To vam se dešava jednom u životu – gledati prijatelja kako raste – naglasio je Hardi.</p><h2>Vlastito srce</h2><p>Hardi je "Venoma“ uporedio s psom.</p><p>- To je neka izreka s kojom se volim igrati. Psa ne možete uvjeriti da ste neko drugi, jer pas uvijek zna ko ste. Ako ste jako dobar glumac, možete možda vlastitog psa uvjeriti da ste neko drugi.&nbsp;</p><p>A to je nemoguće, jer će vas pas nanjušiti. Keli je razumjela tu perspektivu, da je „Venom“ veliki pas, da može biti iskonski, odan i pun ljubavi. Treći dio „Venoma“ ima vlastito srce i uživali smo donoseći ga na ekrane – poručio je Hardi.</p>

<h2>Potapšem sam sebe po leđima</h2><p>Hardi je koscenarista, vrlo uključen u kreativni proces "Venoma“. Našalio se kako on dobije fantastične ideje, priča ih rediteljici Marsel sve dok ona ne kaže da je dosta.</p><p>- Tada pomislim, shvatila je. Keli ode i vrati se s idejama na koje nisam ni pomislio. Formirane su savršeno i potapšem sam sebe po leđima. Kao to su moje ideje, koje se pretvore u nešto potpuno drugačije. Ima mnogo ludog rada u ovom nastavku poput padobranstva, letenja kroz zrak, ali smo osigurani, ima mnogo rada ispod vode, tu je i scena s motociklom na kraju – otkrio je Hardi.</p>

Od večeras finalni dio blokbastera dostupan na repertoarima bh. kina. Prošlo je sedam godina i vrijeme je da Venom ide na spavanje

Glumac Tom Hardi o trećem dijelu "Venoma" za "Dnevni avaz": Bio je period kada sam mislio da je moja karijera gotova

<p>Redakciji "Dnevnog avaza" poslan je video krađe motocikla u Sarajevu.</p><p>Krađa se desila krajem septembra, tačnije 27. septembra oko 1 sat iza ponoći u ulici Abadžiluk u općini Stari Grad u Sarajevu.</p>

<p>Kako se vidi na snimku s nadzorne kamere, muška osoba, odjevena u crno s kapuljačom na glavi, prilazi motociklu i pokušava ga otuđiti. U tome ga prekidaju slučajni prolaznici te lopov odlazi.</p><p>Ali se uskoro vraća i uspjeva otuđiti motocikl.</p>

Kako se vidi na snimku s nadzorne kamere, muška osoba, odjevena u crno s kapuljačom na glavi, prilazi motociklu i pokušava ga otuđiti

Video / Lopov krade motocikl u Starom Gradu Sarajevo

<p>Film "Gym" reditelja Srđana Vuletića od sutra, 24. oktobra, kreće u kino distribuciju.</p><p>Na press konferenciji danas su se s novinarima družili protagonisti ostvarenja. Osim Vuletića, tu je bila i Mirela Trepanić, autorica orginalne priče, te glumica Dina Mušanović i glumci Edin Avdagić i Dino Sarija.</p><h2>Nasilje nije izbor</h2><p>Trepanić je kazala kako je ustvari ona napravila kratkometražni film "Idiličan dan u provinciji" još 2008. godine, a da je na scenariju tada s njom radio upravo Vuletić, koji je kasnije pitao može li napraviti dugometražni film po toj priči.</p><p>Trepanić je osvrnula na tematiku nasilja nad ženama prožima kroz ostvarenje, u kojem jedan od likova želi "kazniti" svoju saradnicu i zastrašiti je kako bi ostala raditi s njima.</p><p>- Nasilje nije izbor. To je poruka. U mom filmu, žena je otišla prije nego je nad njom učinjeno nasilje. Srđan Vuletić jednim dijelom govori o nasilju nad ženom, a ustvari govori o generalnoj slici bh. društva - istaknula je, između ostalog, Trepanić.</p><p>Vuletić je dodao da voli reći da je to priča o društvu bez empatije, koje žudi za herojima. Kazao je da i kada razgovaramo jedni s drugima, to činimo kao preko nišana.</p><p>- Želim da oslikam taj svijet. Ovo nije topla ljudska priča, morali smo da ga napravimo interesantnim za publiku. U pozadini je neka forma kriminalističkog filma, gledaoci do kraja ne znaju šta će se desiti - kazao je Vuletić.</p><p>Istakao je kako ne smijemo biti pasivni, kako moramo reagirati ukoliko uočimo nešto.</p><p>- Na kraju ćemo biti žrtve te pasivnosti. Kada govoriš o ozbiljnim temama, nema dobitka ako ćeš to raditi na način da otjeraš publiku - rekao je Vuletić.</p><p>U "Gymu" Dina Mušanović igra Melisu, djevojku koju žele da maltretiraju, da je zastraše.</p><p>- Sve što se dešava u filmu i sve što Melisa poduzima i ono što saznamo da se prije desilo, zdravi su postupci koje jedna osoba sprovodi kako bi sebi obezbijedila lijep, normalan život kako bi čvrsto držala kormilo svog života. Većini ljudi u filmu to ne odgovara i žele da se miješaju u njene izbore - kazala je Mušanović.</p><p>Naglasila je da je razočaravajuće što se u našem društvu nasilje smatra porodičnom stvari, koja se treba rješavati u tom krugu.</p><h2>Ovo je bh. film</h2><p>Mladi glumac Dino Sarija igra Adu, budućeg oca, zabljubljenog čovjeka. Sarija o svom liku je rekao kako ustvari želi da pomogne prijatelju i svima da zadrže posao (što se neće desiti ako Melisa ode iz firme, op.a.).</p><p>- I za to dobija najgluplju ideju. On je lik koji se stalno smije, svoje frustracije želi sakriti - rekao je Sarija.</p><p>Edin Avdagić utjelovljuje Rikija, Adinog prijatelja i zeta.</p><p>- On je neka vrsta sanjara, čovjek iz kvarta, mahale, koji pokušava da se izdigne iz svega toga - kazao je Avdagić.</p><p>Trepanić je na kraju poručila da je film vrlo važan zbog teme nasilja, koja je svjetska epidemija, posebno ono u porodici te da gledaoci neće pogriješiti ako dođu i kino i pregledaju ga.</p><p>Sarija je istakao da je ovaj film "trebao Sarajevu".</p><p>- Ovo je bh. film. Rijetkost je da se snimaju filmovi ovdje, dođite, pogledajte ga. Bit ću malo i neozbiljan pa reći da dođu da vide kako loša gluma može biti zabavna - kazao je Avdagić.</p>

Ovo nije topla ljudska priča, kazao je Vuletić

"Gym" od sutra u kinima širom BiH: Evo zašto trebate pogledati film i šta protagonisti o njemu kažu

<p>Ljubitelji grupe "Plavi orkestar", jednog od najpopularnijih bendova na ovim prostorima, prema svemu sudeći, imat će razloga za radovanje u nadolazećoj 2025. godini.</p><p>Naime, u muzičkim krugovima se već duže vrijeme priča se da će se Saši Lošiču Loši i braći Ćeremida pridružiti originalni gitarista "Plavog orkestra" - Mladen Pavičić Pava, koautor legendarnog hita "Suada".</p><h2>Prvi put nakon 35 godina</h2><p>Ukoliko se dugo iščekivani “reunion” dogodi, originalni "Plavi orkestar" nastupio bi zajedno prvi put nakon 35 godina.</p><p>- Za mene je "Orkestar" uvijek bio i ostao grupa prijatelja, kao kada se igra na karte, bend u kojem su uvijek vrata otvorena, neko ode, neko dođe, ali uvijek ostajemo klapa - rekao je Loša ekskluzivno za "Avaz".</p><p>Kontaktirali smo muzičkog producenta Tomislava Kašljevića koji nam je potvrdio da se upravo vode razgovori u tom smjeru.</p><p>- Učinit ćemo sve da napravimo povratak originalnog "Plavog orkestra", grupe uz kojeg su odrastale generacije. Razgovori su još u tijeku, veoma brzo ćemo objaviti nove informacije. Ovo ne vidimo samo kao poslovnu priliku, već kao događaj koji će ostaviti i emotivni trag u cijeloj regiji - kazao je Kašljević.</p><p>Samo je "Plavi orkestar" na ovim prostorima doživio popularnost poput "Beatlesa". Osim što su se njihovi albumi prodavali u stotinama hiljada primjeraka, njihovi su fanovi išli toliko daleko da su kampirali po cijele noći pred hotelima u kojima su odsjedali dok su u članove "Plavog orkestra": Lošu, Pavu i braću blizance Ćeramida gledali kao  svoje najveće idole. Njihova je karijera započela 1983. godine u Sarajevu u sklopu pokreta Novi primitivizam koji je uz njih iznjedrio Elvisa J Kurtovicha i "Zabranjeno pušenje". No izlaskom prvog albuma ''Soldatski bal'' 1985. godine (koji je i dalje jedna od najprodavanijih albuma svih vremena na ovim prostorima), te hitovima kao što su ''Bolje biti pijan nego star'', ''Suada'', ''Good Bye Teens'' i slično "Plavi orkestar" je postao svojevrsni fenomen na tlu nekadašnje Jugoslavije.”</p><h2>Debi album "Soldatski bal"</h2><p>Mnogi su svjedočili maniji kakva nikad prije nije doživljena. Mediji toga vremena pisali su o fenomenu "Plavog orkestra" kao o "posljednjoj masovnoj histeriji u Jugoslaviji, a jedan strani novinar ih je nazvao istočno-evropskim “Beatlesima" iza čelične zavjese".</p><p> </p><p>U martu 2025. navršava se tačno 40 godina otkako je bend objavio svoj debi album “Soldatski bal” i to bi bio dobar povod za ponovno okupljanje u izvornoj postavi tokom koje su objavili album “Soldatski bal”, “Smrt fašizmu”, “Sunce na prozoru” i “Simpatija” koje su pratile istoimene turneje. Tragične okolnosti rata u bivšoj Jugoslaviji su razdvojili članove grupe, a Mladena Pavičića Pavu je put odveo u daleku Kanadu, i od tada do danas nikada više nije zasvirao sa svojim prijateljima iz grupe.</p>

Zoran Kesić za "Avaz" uoči dolaska u BiH: U Sarajevu više nisam turista, već domaći

Mahanje kažiprstima

Davor Sabo: Prošlost i budućnost

Glumac Davor Sabo za "Avaz" o predstavi "Oslobođenje Sarajeva": Borba za slobodu je stalna

Zrinka Cvitešić iz Londona za "Avaz" o filmu posvećenom Draženu Petroviću i njegovoj majci Biserki: Svoje dvorište čuvam i uvijek mu se vraćam

Kakva noć u Domu mladih / Marko Louis sa "Helem Nejse"i Marčelom priredio pravi spektakl: "Ovo je oaza, mnogo je mržnje oko nas"

Pogledajte djelić atmosfere / Sjajni Marko Louis oduševio sarajevsku publiku

Edin Avdagić za "Avaz" o ulozi Rikija u "Gymu": Moramo biti hrabriji

Konaković: Ne bih se smio zakleti da Izetbegović nije direktno povezan s KOS-ovcima koji ga navode da ruši sistem BiH

Konaković: Postoje sinhronizirani napadi na najbitnije institucije BiH od velikosrpskih interesa i opozicije u Sarajevu

Mile Kekin za "Avaz" o premijeri filma "Dražen": Dražen Petrović me fascinirao

Najgori od sve djece

Glumac Tom Hardi o trećem dijelu "Venoma" za "Dnevni avaz": Bio je period kada sam mislio da je moja karijera gotova

Video / Lopov krade motocikl u Starom Gradu Sarajevo

"Gym" od sutra u kinima širom BiH: Evo zašto trebate pogledati film i šta protagonisti o njemu kažu

Hoće li se okupiti originalna postava "Plavog orkestra", Loša za "Avaz": To je bend u kojem su uvijek vrata otvorena

Zoran Kesić za "Avaz" uoči dolaska u BiH: U Sarajevu više nisam turista, već domaći

Mahanje kažiprstima

Davor Sabo: Prošlost i budućnost

Glumac Davor Sabo za "Avaz" o predstavi "Oslobođenje Sarajeva": Borba za slobodu je stalna

Zrinka Cvitešić iz Londona za "Avaz" o filmu posvećenom Draženu Petroviću i njegovoj majci Biserki: Svoje dvorište čuvam i uvijek mu se vraćam

Kakva noć u Domu mladih / Marko Louis sa "Helem Nejse"i Marčelom priredio pravi spektakl: "Ovo je oaza, mnogo je mržnje oko nas"

Pogledajte djelić atmosfere / Sjajni Marko Louis oduševio sarajevsku publiku

Edin Avdagić za "Avaz" o ulozi Rikija u "Gymu": Moramo biti hrabriji

Konaković: Ne bih se smio zakleti da Izetbegović nije direktno povezan s KOS-ovcima koji ga navode da ruši sistem BiH

Konaković: Postoje sinhronizirani napadi na najbitnije institucije BiH od velikosrpskih interesa i opozicije u Sarajevu

Mile Kekin za "Avaz" o premijeri filma "Dražen": Dražen Petrović me fascinirao

Najgori od sve djece

Glumac Tom Hardi o trećem dijelu "Venoma" za "Dnevni avaz": Bio je period kada sam mislio da je moja karijera gotova

Video / Lopov krade motocikl u Starom Gradu Sarajevo

"Gym" od sutra u kinima širom BiH: Evo zašto trebate pogledati film i šta protagonisti o njemu kažu

Hoće li se okupiti originalna postava "Plavog orkestra", Loša za "Avaz": To je bend u kojem su uvijek vrata otvorena