STVARAO JUGOSLAVIJU

Bio je jedan od najvažnijih Hrvata: Umro je u umobolnici, prevaren i razočaran

Njegova vizija federalističke buduće države dovest će njega i Antu Trumbića u sukob s Nikolom Pašiće

Frano Supilo. Screenshot

D. H.

prije 7 dana

Frano Supilo rodio se u Cavtatu te je bio jedan od glavnih igrača dalmatinskog pravaštva tijekom kasnog 19. stoljeća. Bio je publicist, novinar, politički aktivist, predvodnik politike novog kursa te jedan od osnivača Jugoslavenskog odbora. Umro je prerano, u 48. godini.

Politički aktivan od petnaeste godine

Supilo se rodio 1870. godine u siromašnoj porodici. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku, a od malena je imao istančan prezir prema nepravdi, što ga je brzo dovelo do političkog angažiranja. Prvi takav angažman dogodio se kada je imao 15 godina i otišao prosvjedovati protiv politike Beča kada Dubrovnik posjećuje prestolonasljednik Rudolf.

Zbog sudjelovanja u prosvjedima zabranjeno mu je školovanje diljem Austro-Ugarske, premda se radilo o djetetu od 15 godina. Četvrti razred morao je završiti u jednoj nižoj školi kako bi maturirao. Njegovi politički stavovi uskoro su sazreli, a Supilo je smatrao da je za Dalmaciju najbolje da se sjedini s Hrvatskom. Njegovi stavovi bili su nacionalistički i liberalni, što je najviše odgovaralo tadašnjim pravaškim idealima.

S dvadeset godina uređuje novine Crvena Hrvatska u kojima se objavljuju društveni i politički tekstovi. Kasniji povjesničari argumentirat će da je Supilo glavni razlog promjene javnoga mijenja na jugu Dalmacije, koja je od čiste apatije prema politici postala usmjerena hrvatskim nacionalnim idealima. U Dubrovniku je tada vladala politička opcija povezana s talijanskim i srpskim grupacijama koja je nakon njegovog djelovanja izgubila vlast u gradu.

Odlazak iz Dubrovnika: Supilo postaje simbol politike novog kursa

Krajem 1890-ih odlazi iz Dubrovnika i seli se u Rijeku. Tada ulazi u vodstvo Stranke prava i uskoro postaje predvoditelj politike novog kursa. Supilo je smatrao da je negermanskim narodima u Austro-Ugarskoj najbolja opcija da se udruže kako bi zajednički nastupali protiv bečke politike i time ostvarili svoje političke ciljeve.

Glavni među njima bio je federalistički preustroj cijele države u kojem bi se pak hrvatske zemlje ujedinile u zasebnu političku jedinicu. Uskoro mu se pridružuju i srpski političari te postaje jedan od vodećih ljudi iz Hrvatsko-srpske koalicije.

Supilo je također smatrao da se Zagreb treba pomiriti s Budimpeštom kako bi zajednički nastupali, što je izazvalo brojne polemike jer su odnosi bili kompromitirani još od vremena Hrvatsko-ugarske nagodbe.


Prvi svjetski rat i smrt

Kada je izbio Prvi svjetski rat, Supilo je emigrirao pa s Antom Trumbićem u Londonu osnovao Jugoslavenski odbor. Od tog trenutka njegovo je političko djelovanje usmjereno na stvaranje Jugoslavije, ali još više protiv talijanskih imperijalističkih težnji na Jadranu.

Njegova vizija federalističke buduće države dovest će njega i Antu Trumbića u sukob s Nikolom Pašićem. Zbog njihovog neslaganja i složenosti jugoslavenskog pitanja mnogi čelnici na Pariškoj mirovnoj konferenciji pitat će se zašto se Hrvati i Srbi ujedinjuju kada se ni oko čega ne mogu dogovoriti.

Supilo nikada nije doživio kraj Austro-Ugarske ni vidio posljedice svog djelovanja. Boravak u Londonu bio mu je užasno stresan, pogotovo nakon što je saznao detalje Londonskog ugovora iz 1915. godine. Doživio je moždani udar 1917. godine te preminuo u londonskoj umobolnici.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.