Rezolucija o Jasenovcu pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu, rekao je u subotu hrvatski premijer Andrej Plenković, a bivši šef diplomacije te zemlje rekao je kako su oni koji su ju donijeli „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori“.

Ko se usprotivio

Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je skupština Crne Gore donijela u petak „odraz namjera“ koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske, javila je Hina. Hrvatski premijer naglasio je da Hrvatska „zadržava pravo reakcije na ovakvu rezoluciju“ koja je „nepotrebna“.

- Razvidno je kako je ta tema bila prije svega prouzročena činjenicom da je Crna Gora podržala rezoluciju o Srebrenici na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, pa se oni koji su izglasali rezoluciju o Jasenovcu od nje 'pokušavaju oprati'. Rezolucija je pokazala 'duboku podjelu u Crnoj Gori', što dokazuje i činjenica da od ukupno 81 zastupnika njih otprilike polovica nije bila u parlamentu na glasanju - rekao je Plenković, naglasivši da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, prisutan u Dubrovniku.

On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini“.

Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog“.

- Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks - izjavio je Krivokapić.

Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodali i logore Dachau i Mauthausen. Krivokapić smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj“ koja je uz Ruandu pokrenula donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

„Nastavak politike devedesetih“

- Crnogorac je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam“, „nastavak politike devedesetih“ i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu“, projekta koji traje još od srbijanskog predsjednika Borisa Tadića čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji - naveo je Krivokapić.

Plenković je ranije, u govoru na Forumu rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore“, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima“.

Hrvatski premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom“ te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji“.