Birači u Sjevernoj Makedoniji promijenili su političko lice sopstvene zemlje za samo jedan dan, a na vlast se vraća stranka koja je prije sedam godina smijenjena pod pritiskom uličnih protesta, piše BBC.

Gordana Siljanovska Davkova, kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE, u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedila je dosadašnjeg predsjednika Stevu Pendarovskog, kojeg je podržao Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).

VMRO-DPMNE ubjedljivo je slavila i na parlamentarnim izborima, osvojivši 43 posto glasova, dok je SDSM sa 15 posto ostvario najlošiji rezultat u historiji.

- Ima li veće promjene nego to što je žena prvi put postala predsjednica, ima li veće inspiracije? Nema - navela je Siljanovska Davkova u prvom obraćanju.

Dodala je da će biti predsjednica svih građana i da su „njena vrata otvorena za sve".

Stizale čestitke

Pobjednicima su od rivala stizale čestitke, ali i upozorenja.

- Mnogi građani osjećaju strah zbog ovakvog rezultata zato što je ogromna moć završila u rukama partije koja je poznata po zloupotrebi moći - podsjetio je doskorašnji premijer Dimitar Kovačevski na period vladavine VMRO-DPMNE dok ju je predvodio Nikola Gruevski, danas u bjekstvu u Mađarskoj.

Politički zemljotres nije zaobišao ni albanske partije koje su na ovim izborima prvi put izašle okupljene u dvije snažne koalicije, a čiji je rezultat gotovo izjednačen.

Koalicija oko Demokratske unije za integraciju (DUI), koji je na vlasti u Sjevernoj Makedoniji skoro 20 godina u koaliciji sa obje vodeće makedonske stranke, dobila je podršku 14 posto birača, dok je novoformirana grupa Vlen osvojila 11 posto glasova.

- Najverovatnija koalicija VMRO i Vlen će imati stabilnu većinu da radi na borbi protiv korupcije i evropskim integracijama, što su dva stuba njihovog dogovora - navodi politički analitičar Dželal Neziri za BBC na srpskom.

- Ipak, ne vjerujem da će se nešto suštinski promijeniti kada je u pitanju život ljudi u Makedoniji, iako može da bude nekih dobrih stvari.

Promjena imena zemlje

Dok je izborna noć još bila mlada, ishod je postao izvjestan, a ispred sjedišta VMRO-DPMNE u Skoplju odjekivale su zurle, bubnjevi i pjesme o Makedoniji.

Na centralnom gradskom trgu, uprkos blagoj kiši, podignuta je bina, gdje su stranački zvaničnici, praćeni pristalicama, zaigrali na mini-koncertu.

Među njima je bio i 27-godišnji Martin, koji smatra da se „nikakve unutrašnje promjene nisu desile tokom vlasti SDSM-a", već da se samo promijenilo ime zemlje.

SDSM, predvođen Zoranom Zaevim, na je vlast došao 2017. godine i ubrzo postiže niz važnih dogovora: rješava višegodišnji spor sa Grčkom oko imena, pa prefiks „Bivša Jugoslovenska Republika", mijenja sa Sjeverna i kreće u pregovore sa Evropskom unijom.

Međutim, umjesto najavljivanog brzog ulaska u EU, taj put danas blokira Bugarska zbog spora oko jezika i historije.

U međuvremenu, zemlja 2020. godine postaje članica NATO.

Posljednjih godina, zemlju potresaju korupcionaške afere, politička previranja i spor ekonomski rast, iako je 2023. prosječna zarada dostigla oko 800 eura.

Nalazi se na 78. mestu od 150 zemalja svijeta na listi percepcije korupcije za 2023. godinu, koju objavljuje nevladina organizacija Transparency International, dok je i izvještaji Freedom House opisuju kao veoma koruptivnu državu.

Trajko Slaveski, bivši ministar finansija iz redova VMRO-a, smatra da će Sjeverna Makedonija u predstojećem periodu biti znatno drugačija.

- Prije svega ćemo biti koncentrisani na oporavak ekonomije i rehabilitaciju institucija - rekao je Slaveski za BBC na srpskom tokom slavlja.

Posljednji atom snage

Hristijan Mickoski, nasljednik Gruevskog na čelu VMRO-DPMNE, istakao je da će oni koji su počinili korupciju „odgovarati do posljednjeg" i da „mora postojati odgovornost zasnovana na pravdi i zakonima".

- Pamtim svako obećanje, dat ću posljednji atom snage da ga ostvarim i da ne razočaram narod - naveo je Mickoski, često prekidan skandiranjem njegovog imena.

Ana Čupevska, profesorica političkih nauka na Pravnom fakultetu u Skoplju, smatra da je najvažnije da Sjeverna Makedonija ostane na putu ka EU, iako je tokom kampanje viđena „etnopopulistička propagandna mašinerija".

I VMRO i Vlen su, kaže, promovisali „veoma radikalne stavove".

- Ali kada se suoče sa sopstvenom odgovornošću, činjenicom da moraju da vode državu i odgovore na izazove koji ljudi imaju, osiguraju sigurnost zemlje, vjerujem da će te stavove malo umiriti - navodi ona za BBC na srpskom.

Na pitanje da li je moguće da se u zemlju vrati period prije 2016., odgovara da će se to vidjeti po ponašanju pobjednika izbora.

- Ako se ne dogovore sa Vlenom, može doći do autoritarnog zaokreta i malog otklona od evropskih integracija, što su u nekoliko navrata pominjali u kampanji.

- Ipak, nekoliko zvaničnika VMRO-a je najavilo da je potreban nacionalni konsenzus oko ključnih reformskih pitanja, deradikalizacija retorike se mogla osjetiti i tokom izborne noći, tako da je moguće da ne ostvare ono što su pričali tokom kampanje.

I Trajko Slaveski iz VMRO-a kaže da su euroatlantske integracije put Sjeverne Makedonije još od nezavisnosti, baš kao i dobri odnosi sa susjedima.

Vladavina prava

- Međutim, korupcija i kriminal su do sad cvjetali, a nikakvi rezultati na ekonomskom planu nisu postizani.

- Kada rješavanje tih problema bude napredovalo, vladavina prava regulisana, a ekonomija pokrenuta, to neće ostati nezabilježeno kod naših partnera u Briselu.

Na podsjećanje na teško breme naslijeđa Nikole Gruevskog, Slaveski tvrdi da se stranka promijenila.

- Partija je period opozicije iskoristila za sređivanje sopstvenih redova, pročišćavanje kadrova sa narušenim ugledom i integritetom.

- Novo rukovodstvo partije zna da uči na greškama i ima kapacitet.

Analitičar Dželal Neziri vjeruje da će sada VMRO-DMPNE, ranije optuživana za bliskost sa Rusijom, njegovati partnerski odnos sa Zapadom.

- Bez reformi, borbe protiv korupcije i eurointegracija, VMRO-DPMNE ne može da uspije kao partija."

Poslije poraza na predsjedničkim izborima, Stevo Pendarovski je čestitao pobjednicima i poželio im uspješan posao.

- Moj koncept multietničke Makedonije, koja je u cijelosti integrisana u EU i NATO, nažalost nije dobio podršku, ali ja i dalje vjerujem da samo takva Makedonija može da bude uspješna - naveo je.

Neriješeni problemi

Dimitar Kovačevski, lider SDSM-a i doskorašnji premijer, također je čestitao rivalima i, u sumornoj atmosferi tihog stranačkog središta, rezultat ocijenio kao razočaravajući.

Kako kaže, sistem nije valjao „ni po dubini, ni na površini".

- Zbog neriješenih problema, mnogi su odlučili da se isele, mnogi se osjećaju nesigurno, obespravljeno i bez vjere u sopstvenu državu.

- Korupcija se pruža na svim nivoima, lični interes, preduge evropske integracije, niski rast ekonomije u posljednje tri decenije, nepotizam, etničke podele - to je samo dio problema koji razaraju državu i koji moraju da se promjene."

Prihvatio je odgovornost za historijski loš rezultat stranke i najavio izbore za sve funkcije da bi se partija konsolidovala poslije snažnog udarca.

Čupeska navodi da je nekoliko faktora uticalo na historijski pad SDSM-a, poput tri velike svjetske krize: pandemije kovida-19, rata u Ukrajini i energetske krize.

- Naravno, tu su personalna rješenja i kadrovske politike koje su i te kako bile problematične - navodi.

- U namjeri da ne budu populisti, nisu dobro prikazali ni realne uspjehe koje su imali, poput članstva u NATO, rasta plaća i dobre socijaldemokratske politike tokom pandemije.