Hrvatsku ove godine očekuju čak tri izborna procesa. Prvo će u junu građani susjedne države imati priliku birati europarlamentarce, krajem ljeta se očekuju izbori za Hrvatski sabor, a prvi krug predsjedničkih izbora će se održati krajem 2024. godine.

O tome šta se može očekivati od izbora u Hrvatskoj, da li neko može da parira HDZ-u, razgovarali smo sa hrvatskih filozofom i politologom prof. dr. Žarkom Puhovskim.

Niz elemenata

Opozicija u Hrvatskoj je prošle sedmice organizirala proteste. Da li to postoji među opozicijom potencijal da se ugrozi dugogodišnja vladavina HDZ-a?

Situacija je takva da HDZ kao stranka gotovo sigurno pobjeđuje na izborima, ali je jako upitno mogu li nakon toga skupiti natpolovičnu većinu u Saboru za formiranje Vlade. Oni ostaju najjača stranka, ali je pitanje kakav će biti njihov koalicioni potencijal, što će ovisiti o čitavom nizu elemenata, a većina nas smatra da to najviše ovisi o izlaznosti.

To su pokazali i nedavni izbori u Poljskoj, trebala bi značajno visoka izlaznost, od 60 do 65 posto, s obzirom na napuhane popise birača, da bi se HDZ našao u poziciji da ne može sastaviti većinu, jer inače će doći do kupovine i prodaje mandata. Bit će nekoliko manjih stranaka i pojedinačnih zastupnika i zastupnica i tu bi HDZ mogao imati šansu.

S druge strane je pitanje kako će opozicija nastupati. Za sada na ljevici postoje dvije koncepcije, jedna je da idu svi zajedno ili kao dvije koalicije. Mislim da su dvije koalicije bolja varijanta, jer značajan dio birača i biračica na ljevici ne želi glasati za SDP nakon neugodnih iskustava sa tom strankom. U zajedničkoj koaliciji bi došlo do toga da bi nemali broj ljudi s tog političkog spektra ostao kod kuće, a onda ne bi bilo šanse za pobjedu. Ukoliko se formiraju dvije koalicije onda se glasovi mogu rasporediti na dvije strane, a da se ne izgubi previše u atomiziranju lista.

Na desnici gotovo sigurno ne može doći do jedinstvene liste, jer je već počeo sukob i tamo sigurno ulaze dvije stranke u Sabor, a to Domovinski pokret i MOST, a ostali će se morati nekome „prikrpiti“.

Strogi propisi

Kakav je domet ljevice, kada se uzme u obzir da SDP ima jaku infrastrukturu, ali brojne unutrašnje probleme, a na drugoj strani Možemo nema unutrašnjih problema, no ima slabu stranačku infrastrukturu izvan Zagreba?

- Problem grupe „Možemo“ je to da se oni nalaze u sitauciji da svojom organizacijom ne „dohvataju“ značajan dio Hrvatske, koja je podijeljena u 10 izbornih jedinica. U bar pet od njih „Možemo“ nikoga nema i njima će biti problem sastaviti liste. Oni su uveli jako stroge propise za pristupanje stranci i zbog toga oni nemaju više ni mogućnosti da na vrijeme uvrste u svoju stranku nove članice i članove. To će dovesti do toga da će na listi imati ljude koji nisu njihovi članovi.

Da li HDZ može ugroziti afera „Turudić“, gdje je novoimenovani glavni državni tužilac razmjenjivao sporne poruke sa tadašnjom visokom funkcionerkom HDZ-a Josipom Rimac?

- Do sada se pokazalo da nikakve afere ne utiču na rejting HDZ-a, oni su čvrsto prvi. Oni su na 3-4 posto od onog što su bili u najboljim danima, ali su daleko ispred svih ostalih i to pokazuje dosadašnje iskustvo. Nemamo istraživanja nakon afere „Turudić“, no meni se čini da je Turudić premali problem za koncentriranje napada na HDZ, jer HDZ-u uvijek odgovara kada je u nekoj poteškoći. Primjera radi, Turudić je neko ko je predsjedavao sudom koji je rehabilitirao Alojzija Stepinca i isporučio udbaše Njemačkoj, što njihovom biračkom tijelu izgleda dovoljno.

Bez ozbiljnog konkurenta

Da li HDZ ima adekvatnog kandidata koji se može suprotstaviti Zoranu Milanoviću?

- Moje mišljenje o tome je jednostavno – ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima gotovo je sigurno da Milanović pobjeđuje na predsjedničkim. Ako ne pobijedi HDZ, onda bi situacija mogla biti drugačija, jer uvijek je bila praksa u Hrvatskoj da se za predsjednika bira neko ko nije uz parlamentarnu većinu. Ipak, u ovom trenutku Milanović je bez ozbiljnog konkurenta.