Kada je Slobodna Dalmacija prva objavila da je kod Bahmuta pronađeno tijelo 28-godišnje Srbina Uroša Prvulovića iz Kruševca koji se kao plaćenik borio u jedinici Wagner, svi mediji su je prenijeli, a ta vijest bila je novost i u Srbiji.

Oni su otišli i korak dalje pa su saznali da je Prvulović zapravo poginuo 28. aprila, ali da je njegovo tijelo pronađeno tek dva mjeseca poslije. Uroševa rodbina se nadala da je on možda u ukrajinskom zarobljeništvu jer im se nikako nije javljao, a onda su od njegovih kolega koji kao plaćenici ratuju u Ukrajini doznali da je tijelo pronađeno - prije nepune dvije sedmice.

Nema više nikave tajne ni oko njegovog progreba. Prvulović je sahranjen prije dva dana u Donjecku, uz vojne počasti sa srpskom zastavom na lijesu. Orkestar je prilikom polaganja lijesa u raku odsvirao staru srpsku pjesmu "Tamo daleko", koji mnogi smatraju četničkom, iako ona govori o stradavanju Srba u Prvom svjetskom ratu. To ukazuje na činjenicu da mnogi Srbi koji ratuju u Rusiji nisu četničke provijencije, što se vidi i po njihovim komentarima nakon objave informacije o pogrebu, piše Slobodna Dalmacija.

Porodica ne želi davati izjave

Mnogi su u Srbiji pokušali kontaktirati Prvulovićevu porodicu, a Radio Slobodna Europa je čak došla i do Uroševog brata Nenada koji nije htio davati nikave izajve, ali je u kratkom snimku na Tik Toku objavio nekoliko fotografija sa bratove sahrane.

Istražujući Prvulovićev "lik i djelo" upućeni su doznali da je tokom rata koristio pseudonim "Aleksandar Aleksandrovič", a djevojkama se predstavljao kako da živi u Sankt Petersburgu što mu je često donosilo uspjehe s obzirom da je od početka 2015. živio u Rusiji ili na okupiranim teritorijama Ukrajine gdje se govori ruski.

Zadnju svoju objavu na Facebooku Uroš je imao 2018 godine, a u rat je krenuo ponovo nakon početka „specijalne operacije“, kako Rusi nazivaju agresiju na Ukrajinu.

O njegovoj smrti nije se oglasila ni njegova bivša žena Elena Bondarenko koja ga je po medijima grčevito branila i tražila kada je bio uhićen 2018. godine i kada je proveo nekoliko mjeseci u zatvoru zbog učestvovanja u akcijama protiv drugih srpskih dobrovoljaca koji su imali teška razmimoilaženja o svojoj ulozi i značaju na temu "kako se bore i koliko pomažu Rusiji".

Sankcioniranje boravka

Od 2014. godine Srbija sankcionira boravak svojih državljana sa stranim ratištima. Krivičnim zakonom koji je baš u te svrhe izmijenjen uvedena su kaznena djela sudjelovanje u ratu u stranoj državi i organiziranje učestvovanja u ratu u stranoj državi.

Da se ikada vratio u Srbiju, Prvulović bi odgovarao za prvu tačku za koju je zaprijećena zatvorska kazna od šest mjeseci do osam godina zatvora.

Dejan Berić major DNR-a koji organizira dolazak i prihvat te obuku srpskih dobrovoljaca ratište u Ukrajini, mogao bi dobiti dvije do deset godina ako se ikada vrati u Srbiji.

- Mnogi od njih se ne vrate, čak ni u lijesu - glase komentari po društvenim mrežama onih koji prate ovu problematiku.