HDZ-ov Zakon o izbornim jedinicama u Hrvatskoj u junu bi se trebao naći u Saboru, a konačan tekst izglasao bi se u oktobru. Parlamentarni izbori bit će na proljeće 2024. prije izbora za EU, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je Plenković izabrao "Pokosov model za izbore".
U vrhu HDZ-a donesene su odluke o tome kada će se i po kojem modelu ići na parlamentarne izbore. Izbori bi se, tvrde upućeni iz vladajuće garniture , trebali održati na proljeće 2024. godine, taman u vrijeme kada će nam biti isporučeni prvi Rafalei i kad bude dovršena autocesta do Siska, a prije izbora zastupnika za Evropski parlament, koji će biti početkom juni.
U četvrtak je objavljena procjena učinka novog Zakona o izbornim jedinicama, a za sedam dana u javno savjetovanje bit će pušten i njegov sadržaj.
Smirivanje strasti
U razgovorima s više dobro obaviještenih HDZ-ovaca List doznaje za kakav se "kroj" izbornih jedinica odlučio premijer Andrej Plenković te kako je došao do rješenja po kojem će se i dalje imati deset izbornih jedinica i u svakoj birati 14 zastupnika, a odstupanja u broju birača između izbornih jedinica neće biti veća od pet posto.
Kako će pritom smiriti strasti koje je u dijelu HDZ-a (posebno kod osječko baranjskog župana Ivana Anušića) izazvala mogućnost da se smanji broj zastupnika koje bira Slavonija, a istovremeno izbjeći pomicanje granica koje bi izborne jedinice pretvorilo u nove Frankensteine.
Vrijednost glasa
I dalje je na stolu prijedlog, odnosno rješenje koje je napravio demograf i geograf Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar. Po njemu bi se deset izbornih jedinica, a da se u svakoj bira po 14 zastupnika, zbog velike depopulacije čitavih regija, u čemu prednjače Slavonija i Lika, moglo zadržati jedino uz drastično pomicanje granica izbornih jedinica.
U suprotnom bi i dalje bila velika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama, što dovodi do nejednakosti u vrijednosti glasa svakog birača i, prema nedavnoj odluci Ustavnog suda, do neustavnih izbora, piše Jutarnji list.
