Hrvatska, pogotovo kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu, rekao je u Briselu premijer Hrvatske Andrej Plenković. 

Ono što je prije nekoliko godina bila za Evropsku uniju crvena crta, finansiranje postavljanja bodljikave žice na vanjske granice, sada je ideja koja ima sve veću podršku, piše "Jutarnji list".

Glavna tema

Pozivi o ograđivanju žicom vanjskih granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra.

Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU finansira i ograđivanje vanjskih granica žicom. Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Evropske pučke strane Manfred Veber.

Iako dosad nije spomenuta vanjska granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi val dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za Hrvatsku i za EU.

No, Hrvatska ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu.

Upravljanja migracijama i snažna zaštita vanjskih granica Europske unije bila je glavna tema na samitu Evropskog vijeća koji je završen jučer u ranim jutarnjim satima. Nakon sastanaka koje su imali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gotovo tokom cijelog dana u četvrtak, tokom večeri i noći lideri su najviše vremena posvetili upravo migracijama.

Pomirljiva atmosfera

Prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), "atmosfera je bila prilično pomirljiva", ali i dalje postoje velike razlike među zemljama članicama.

Sve se zemlje slažu u načelu da je potrebna bolja zaštita vanjskih granica i veća solidarnost među članicama EU, ali i dalje je teret neravnomjerno podijeljen, piše "Jutarnji list".