Predsjednik Rebilike Hrvatske Zoran Milanović i ministar odbrane te države Mario Banožić održali su danas još jednu rundu okršaja koju je svojom vanrednom novinskom konferencijom započeo Milanović. Odluka ministra odbrane o zadržavanju u službi načelnika Glavnog štaba admirala Roberta Hranja na šest mjeseci je ništavna, kazao je na toj konferenciji predsjednik Hrvatske.
Tvrdi da je u ovom slučaju riječ o pasivno agresivnoj agresiji nulte kategorije.
- E nećeš tako Plenkoviću, prenesi vazalu, niti si ga birao niti ćeš ga micati - poručio je Milanović.
Prema njegovim riječima na načelnika Glavnog štaba ne odnosi se odredba Zakona o službi u Oružanim snagama prema kojoj časnici u činu generala i admirala moraju ići u penziju u godini kada napune 60 godina života. Milanović tvrdi kako je za načelnika Glavnog štaba nadležan Zakon o odbrani. U njemu se imenovanje načelnika Glavnog stožera spominje samo na jednom mjestu, u članku 15. stavku 4. u kojem stoji da se imenuje na razdoblje od četiri godine i ne može biti ponovno imenovan.
U niti jednom članku se ne spominju uslovi penzionisanog načelnika. Jedino u članku 7. stavku 9. stoji kako predsjednik može izravno ili na prijedlog Vlade razriješiti dužnosti načelnika GS-a. Očito je Predsjednik mišljenja kako načelnik GS-a ne može biti ni smijenjen a ni penzionisan dok mu traje mandat ukoliko on ne odluči drugačije.
Milanović je prije nekoliko mjeseci čak isticao kako je iznad zakona dogovor njega i premijera Plenkovića, koji je sklopljen na početku Milanovićeva mandata, da će imenovati Hranja na četiri godine.
Nadalje, Milanović se jučer u slučaju admirala Hranja po ko zna koji puta pozvao na odluku bivšeg ministra odbrane Damira Krstičevića koju je on donio prilikom imenovanja Hranja za načelnika Glavnog štaba 2020. godine.
U toj odluci stoji da će Hranj dužnost načelnika obnašati do kraja mandata i da se na njega ne odnose uvjeti za odlazak u penziju. Krstičević je potpisao takvu odluku potaknut činjenicom da je admiral Hranj tada napunio 58 godina te se u startu željela izbjeći pravna nedosljednost u Zakonima o odbrani i službi u Oružanim snagama, koja je praktički onemogućavala da novi načelnik Štaba odradi puni mandat.
Milanović naglašava kako je ta odluka potvrđena i od saborskog Odbora za odbranu te je ministar morao poštivati.
- U tom svom bijednom, privatnom aktu potpuno je Banožić zanemario da postoji prethodna odluka njegovog prethodnika. U toj odluci o zadržavanju u službi nema nigdje odluke njegovog prethodnika. Kako možeš donijeti suprotnu odluku onoj koju je već donijelo isto tijelo? - pita se danas Milanović.
Nekoliko sati kasnije na konferenciji za medije odgovorio mu je ministar Banožić.
- Njegovo tumačenje zakona postaje zabrinjavajuća, ta njegova selektivna primjena… Riječ je odluci Krstičevića, koji je u dobroj vjeri potpisao odluku koja kaže da načelnik s 58 godina ima pravo na četiri godine mandata, ali zakon kaže 60. godina starosti.
Na ovakav način Hranj ispunjava dalje svoj mandat, stavili smo na pola godine. Nisam pravnik ali znam čitati, a neću nikada kao on čitati samo ono što mi se sviđa", ističe Banožić. U Ministarstvu odbrane na te Milanovićeve prozivke odgovaraju kako Krstičevićeva odluka za njih nije obavezujuća.
- Odluka bivšeg ministra nije iznad Zakona o službi u Oružanim snagama koji je jasno propisao koja je dobna granica za odlazak generala i admirala u penziju. Kada su se ti uslovi stekli u skladu Zakonu o službi u Oružanim snagama RH, odnosno nakon što je admiral Hranj napunio 60 godina života, ministar Banožić donio je Odluku o zadržavanju u službi admirala Hranja i ona je jedina obavezujuća".
Ministar odbrane osvrćući se na Milanovićevu medijsku konferenciju istaknuo je da je ona bila "negledljiva priča koja nastavlja narativ prema meni i vojsci. Kad pogledate huškanje određenih državnih tijela, jasno pokazuje kako se Milanović ponašao kad je imao izvršnu vlast i moć, kako je upravljao DORH-om. Ona je dala jasan portret njega kao političara, ljubomornog i isfrustriranog, s nastavkom nekulture u ponašanju i komunikaciji".
Milanović je otkrio da će odlukom ministra odbrane Glavni štab od 1. januara ostati bez svog drugog čovjeka - direktora štaba generala Ivice Olujića. Prema Milanovićevu pojašnjenju s 1. januarom u penziju je trebalo otići 300 oficira Hrvatske vojske.
Admiral Hranj je još u septembru od ministra odbrane zatražio da za 151 oficira s tog popisa potpiše odluku o zadržavanju u službi za godinu dana zbog potrebe službe.
- U četvrtak navečer ministar je potpisao odluke za 150 časnika ali ne i za direktora Štaba - ističe Milanović.
Na pitanje zbog čega ministar generalu Olujiću nije potpisao ostanak u službi, iz Ministarstva odbrane odgovaraju da "što se tiče general-bojnika Ivice Olujića, kao i drugih pripadnika Oružanih snaga, zadržavanje ili nezadržavanje u službi pravo je koje je u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama RH ima ministar odbrane".
Ministar Banožić je pak kasnije pojasnio da generalu Olujiću nije potpisao ostanak u službi usprkos zahtjevu admirala Hranja jer je nezadovoljan njegovim radom u segmentu opremanja vojske i izgradnje infrastrukture.
Tvrdi kako razumije želju admirala Hranja za ostankom generala s kojim je sarađivao dugi niz godina ali se nada kako će uskoro na to mjesto imenovati novog oficira koji će dati novi zamah u radu Štaba.
