Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović komentirao je najavu predsjednika Rusije Vladimira Putina o mobilizaciji dodatnog broja vojnika za rat u Ukrajini, poručivši kako rat sada ulazi u najkritičniju fazu.
Tokom sudjelovanja na konferenciji "Dan velikih planova" posvećenoj uslovima poslovanja u Hrvatskoj, hrvatski predsjednik Zoran Milanović posebno se osvrnuo na rat u Ukrajini te aktualne najave o jačanju vojnih snaga iz Rusije na frontu u Ukrajini.
Govoreći o globalnim financijskim kretanjima i njihovom predviđanju, predsjednik Milanović je upozorio na nepredvidivost situacije s obzirom da je "ruska rublja, nakon početka rata u Ukrajini, najprije dramatično devalvirala a potom upala u stanje stagnacije i stabilnosti veće od one koju je imala prije početka rata".
Dodao je kako ovakvo stanje rublje omogućava daljnji produžetak ruskog rata u Ukrajini jer se rat može financirati, a uz to je važnim ocijenio činjenicu da je Putin zbog ekonomske stabilnosti zadržao unutarnjopolitičku podršku.
Ukazao je na finansijsko opterećenje koje su uslijed ovih zbivanja doživjele istočnoeuropske države koje nisu pristupile eurozoni, kao što su Mađarska, Poljska i Češka.
- Euro koji nam dolazi iz Nove godine bit će nam dobar prijatelj - poručio je Milanović i dodao:
- Od početka upozoravam kako je ovo užasno opasna situacija.
Upozorio je na razliku Covid krize i rata u Ukrajini naglasivši kako je koronavirus bio pojava koja je "došla sama od sebe i koju je bilo skoro nemoguće kontrolirati".
- Cilj zapada je da se Rusiju iscrpi da više nikad ne bude u stanju napraviti nešto slično. Pola godine kasnije vidimo da Rusija sa 150.000 vojnika ukupno, to su profesionalni vojnici na ugovor, nije u stanju napraviti nešto, što je nemoguće. Sad idu u dodatnu djelomičnu mobilizaciju tako da bi dio profesionalne vojske mogao otići u pješaštvo - izjavio je.
Dodao je da ponovne prijetnje nuklearnim oružjem od strane Putina ne vidi kao glavni problem u ovom trenutku.
- Kao problem vidim da Rusija nije ekonomski slomljena, a trebala je biti u nekoliko mjeseci. Dogodilo se upravo suprotno, što Putinu daje politički prostor kod kuće - izjavio je.
Milanović je poručio kako se Hrvatska pridružila NATO-u, odnosno zaštiti od strane SAD, ponajviše zbog ugroze koja je Hrvatskoj prije dva desetljeća prijetila iz Beograda. Istaknuo je kako Hrvatska ostaje solidarna s državama partnerima unutar NATO-a, dodao je kako Ukrajina nije članica NATO saveza te ocijenio kako Hrvatska nema dovoljno kapaciteta za predanost intenzivnijem savezništvu s Ukrajinom.
Kako je rekao, zato Hrvatska treba u tome biti povučena, ali treba biti glasnija kad je u pitanju status Hrvata u Bosni i Hercegovini, javlja Hina.
- Tu možeš, moraš i imaš svaku drugu moralnu i ustavnu obvezu - rekao je Milanović.
Naglasio je kako je Rusija napala Ukrajinu sa 160.000 profesionalnih vojnika, dodavši za usporedbu kako je Hrvatska uoči operacija "Oluja" imala 150.000 aktivnih vojnika. Logično je zaključiti da će se rat u Ukrajini nastaviti, rekao je.
- Sada na red dolazi djelomična mobilizacija, što je najosjetljivija stvar za svakoga lidera, pa i u kvazidemokratijama, jer tu sad na scenu dolaze majke. Profesionalni vojnici nemaju majke, oni su kontraktori čak i ako su etnički pripadnici te države. Majke ne podnose kada im sinove mobiliziraju, bez obzira koliko cilj djelovao visoko - kazao je.
Milanović je zaključio kako je zbog ove činjenice ukrajinski rat trenutačno u najkritičnijoj fazi.