NA SAMITU U MADRIDU

Milanović: Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća

Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldaviji, razočaran sam što je EU propustila u ovoj jedinstvenoj situaciji dati evropsku perspektivu i BiH, rekao je

Zoran Milanović: Pozdravljam odluku o davanju kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji. URED PREDSJEDNIKA HRVATSKE

S. S.

30.6.2022

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović učestvovao je i u danas na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu.

U nastavku prenosimo obraćanje Zorana Milanovića na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Generalni sekretaru, Ekscelencije, poštovani kolege, 

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mom pismu Generalnom sekretaru NATO-a u maju, želim vam skrenuti pažnju na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, tačnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerovatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri decenije, kad smo morali braniti svoju slobodu i nezavisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su direktno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Evropska unija je 23. juna odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldaviji, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldaviji, razočaran sam što je EU propustila u ovoj jedinstvenoj situaciji dati evropsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili saglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postepeni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerovatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih oktobarskih izbora. Vjerovatnije je kako će problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutna politička kriza može se još više pogoršati.

"Zahvaljujući Hrvatskoj vojsci Bihać nije doživio sudbinu Srebrenice"

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svog ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sistemski onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postepeno obespravljuje. Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na nivo državnika kakvu smo imali u vrijeme Dejtonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduslovi za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma – hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Nacionalni interes i sigurnost

Zbog geografskog položaja Hrvatske, na nas značajno utiču zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo hiljade kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tokom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo historijski Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu odbranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvije nove članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pažnju na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših odbrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na odbranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju direktan uticaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju.

Hvala vam.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.