Skupština Srbije danas počinje raspravu o takozvanim izbornim zakonima, a na dnevnom redu je pet prijedloga koja su nastala kao dio dogovora vlasti i opozicije i preporuka ODIHR-a.

Poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o izboru predsjednika Republike, o izboru narodnih poslanika, o lokalnim izborima, o finansiranju političkih aktivnosti i izmjeni Zakona o sprječavanju korupcije.

Svi ovi zakoni se odnose na poboljšanje izbornih uslova.

Sprovođenje izbora

U Prijedlogu zakona o izboru predsjednika se predlaže privremeno uvećavanje broja članova u stalnom sastavu organa za sprovođenje izbora.

- Prve izbore za predsjednika Republike koji budu raspisani nakon stupanja na snagu ovog zakona sprovodi RIK u čiji stalni sastav ulazi još šest članova I njihovih zamjenika koje imenuje skupština na prijedlog predsjednika parlamenta - navedeno je u zakonu.

Najznačajnija novina koju donosi Prijedlog zakona je to što se predviđa da se redoslijed kandidata na listi kandidata za izbor predsjednika Republike utvrđuje prema redoslijedu kojim su proglašene njihove kandidature. To znači da se ukida postojeći institut korišćenja žreba.

Prijedlog zakona o izboru narodnih poslanika donosi značajne novine u pogledu organizacije i rada organa za sprovođenje izbora, posebno u pogledu transparentnosti njihovog rada i šireg kruga subjekata iz političkog života koji učestvuju u njihovom radu, pa i imaju dodatna ovlašćenja u pogledu kontrole pravilnosti sprovođenja izbornog postupka.

Lokalna samouprava

Također, predlaže se uvođenje izbornih komisija jedinica lokalne samouprave.

U prijedlogu zakona o lokalnim izborima definisano je da je smanjen broj potpisa za proglašenje liste nacionalne manjine i to dvostruko, i za njih ne važi cenzus od tri posto kako bi dobili mandate.

Izbornom listom nacionalne manjine smatra se lista za koju je izborna komisija utvrdila da je osnovni cilj njenog podnošenja predstavljanje i zastupanje interesa nacionalne manjine, kao i zaštita i poboljšanje prava pripadnika nacionalne manjine, u skladu sa međunarodnim pravnim standardima.

Zakon je to definisao kako bi se izbjegle eventualne zloupotrebe.

Promocija političkih stranaka

U Prijedlogu zakona o finansiranju političkih aktivnosti je navedeno da maksimalna vrijednost donacija na godišnjem nivou, koje jedno fizičko lice može dati političkim subjektima za redovan rad, iznosi najviše deset prosječnih mjesečnih zarada, a pravno lice najviše 30 prosječnih mjesečnih zarada. Stranke će na početku kampanje dobiti 35 posto od ukupnih sredstava, a ostalo ako pređu cenzus.

Izmjene Zakona o sprječavanju korupcije donose novine u pogledu funkcionerske kampanje. Ta rješenja obavezuju da je javni funkcioner dužan da uvijek nedvosmisleno predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa u kojem vrši javnu funkciju ili stav političke stranke, odnosno političkog subjekta.

Također, definisano je da funkcioner ne može da koristi javne skupove na kojima učestvuje i susrete koje ima u svojstvu javnog funkcionera, za promociju političkih stranaka.