Crnogorska vlast proživljava već treću krizu za samo deset mjeseci Vlade premijera Zdravka Krivokapića i ponovo je na raskrsnici koja vodi ka rekonstrukciji kabineta ili novim izborima. Najjače snage u vlasti, Demokratski front (DF) i Demokrati, zatražile su rekonstrukciju i ulazak njihovih kadrova u trenutno ekspertski kabinet, pa bi Vlada imala 18 umjesto 12 ministarstava i tri umjesto jednog potpredsjednika – Dritana Abazovića, lidera URE.

Abazovićeva stranka optužila je veće partnere da su im fotelje najvažnije i poručila da su mogući i novi izbori. Oporba, predvođena Demokratskom strankom socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića, u međuvremenu je ocijenila da je kriza u zemlji nikad dublja, pa traže prijelaznu vladu i izvanredne izbore.

Promjena „karaktera" Vlade?

Politička analitičarka Daliborka Uljarević smatra da su izvanredni izbori neizbježni i da su toga svjesni svi akteri, ali, dodaje, moguća je i rekonstrukcija Vlade: „Izbori trenutno odgovaraju samo DF-u, dok bi ostali, iz različitih razloga, pokušali prolongirati njihovo održavanje. Ako dođe do rekonstrukcije Vlade dogovorom vladajuće većine, neće biti potrebe da idu s novim premijerom. Međutim, karakter Vlade u kojoj je DF bit će drugačiji i to će imati svoju refleksiju, ne samo na unutarnji razvoj događaja, nego i na međunarodnu poziciju Crne Gore“, kaže Uljarević za DW.

Prosrpski DF ostao je prošlog prosinca izvan Vlade iako je najjači konstituent vladajuće većine, a tvrdili su da je to bio zahtjev zapadnih ambasada. Otada su se često sukobljavali s Krivokapićem i Demokratima koji su bili na istim valnim dužinama sa URA. I Demokrati su ostali izvan Vlade, ali su je branili i bili protiv rekonstrukcije koja bi uključivala i promjenu premijera.

Međutim, posljednji događaji doveli su do približavanja Krivokapića, DF-a i Demokrata, dok je URA sada ostala s druge strane tog permanentnog sukoba u vlasti. Da sve bude još zamršenije i premijer Krivokapić poručio je da „jedino ekspertska Vlada može uspješno voditi demokratsku tranziciju", što bi moglo značiti da ostaje pri stavu da u njegov kabinet ne trebaju ulaziti političari. No, u toj igri moći svakodnevno se događaju nevjerojatni preokreti i promjene mišljenja, tako da je sve moguće.

Analitičar Srđan Perić smatra da vlast svojim unutrašnjim svađama „daje umjetno disanje" oporbenom DPS-u: „Kada uđete u dogovor bez jasnih i dovoljno snažnih garancija oko kojih se vrijednosti i političke strategije okupljate i kada ne učinite atmosferu podnošljivijom time što ćete pokazati politički takt i strpljenje, onda od politike dobijete borbu za plijen. Nemam dilemu da će ona stranka koja bude mislila da može kapitalizirati svoju stratešku poziciju, vući poteze ka izazivanju izbora. Ali, od svega toga običan građanin nema ništa, osim spoznaje da je kolosalna prilika za radikalan otklon od štetnih praksi i potpune demontaže koruptivnih mehanizama, nažalost, u ovom turnusu, u potpunosti ispuštena“, kaže Perić za DW.

Ustoličenje – okidač za krizu vlasti

Uvod u novu krizu vlasti bili su događaji na Cetinju 4. i 5. rujna kada je, uz sukobe policije s građanima i razbijanje njihovih barikada, u Cetinjskom manastiru, uz pomoć helikoptera, ustoličen mitropolit SPC-a crnogorsko-primorski Joanikije, u prisustvu patrijarha SPC-a Porfirija. Protiv ustoličenja u tom manastiru, koji je simbol stoljetne državnosti Crne Gore, prosvjedovala je i oporba, s Đukanovićem na čelu. Njega je vlast optužila za „pokušaj državnog udara i terorizam“.

Međutim, nakon završene akcije došlo je do žestokog sukoba unutar vlasti. Premijer Krivokapić, DF i Demokrati optužili su vrh sigurnosnog sektora koji kontrolira URA, za opstrukciju ustoličenja i „državni udar iznutra“. Abazović je odgovorio da će, ako čelnici MUP-a i policije budu smijenjeni zbog toga – srušiti Vladu.

Daliborka Uljarević kaže da je premijer Krivokapić dobio kristalno jasnu poruku zapadnih partnera da nisu suglasni s tim najavljenim smjenama: „Direktor Uprave policije Zoran Brđanin očito ima njihovo veliko povjerenje koje se ne stječe bez osnove, pa je neobično da odjednom Vlada dovodi u pitanje njegov stručni kapacitet, a posebno imajući u vidu akcije koje je ta policija provela, poput rekordne zapljene skoro 1,5 tona kokaina“, kaže Uljarević, dodajući da je upravo Brđaninov profesionalan odnos i fokus na javni interes utjecao da situacija na Cetinju ne rezultira teško ozlijeđenima ili ljudskim žrtvama.

Srđan Perić smatra da je inzistiranjem na ustoličenju Krivokapić ostvario političku korist unutar vlasti, ali samo u prvim danima – dok opet nisu krenule svađe: „Došli smo do toga da ova vlast svojim potezima oživljava poziciju prethodne, dok prethodna vlast svojim potezima urušava sebe. Logički zvuči čudno, ali kada pređete na teren iracionalnosti – sve je moguće“, kaže Perić.

Produbljene podjele

U sukobima na Cetinju ozlijeđeno je više od 50 demonstranata i policajaca. Oporba je optužila vlast za prekomjernu upotrebu suzavca i korištenje gumenih metaka, što policija negira. Sve u svemu, situacija u Crnoj Gori ponovo je za kratko vrijeme dovedena do usijanja, a podjele su samo produbljene.

„Iz ovog nitko nije izašao kao pobjednik, pri čemu politički subjekti samo mogu mjeriti tko je više, a tko manje izgubio. Mene kao građanku najviše brine što smo kao društvo mnogo izgubili, jer su partikularni interesi prevladali. Obeshrabruje dojam da je vladajuću većinu više strah od gnjeva Srpske pravoslavne crkve (SPC), nego hoćemo li održati mir i multietnički sklad u društvu“, kaže Uljarević.

„Ostaje velika nelagoda, a jedina dobra stvar jest to što nije bilo žrtava. Zajednica se cijepa i treba učiniti što je moguće da to na miran način spriječimo, svatko u domeni svojih mogućnosti“, poručuje Perić.

U takvoj atmosferi može se i očekivati da će se situacija dalje zaoštravati, jer Crnu Goru uskoro možda čeka i popis stanovništva, kao i serija lokalnih izbora. „Ružan duh iz boce je izašao i neće ga biti lako vratiti nazad. Obveza je svih da utječu na snižavanje tenzija i na vraćanje na teme od značenja za unapređenje kvalitete života građana. To za neke podrazumijeva izlazak ispod crkvenog kišobrana, a za druge skidanje manipulativne patriotske odore“, poručuje Uljarević i dodaje da za takvo stanje najveću odgovornost snosi vlast, zatim SPC, pa Đukanović i njegov DPS, dok su građani u svemu tome svima njima moneta za potkusurivanje.

Perić kaže da je recept u dijalogu, ali smatra da za njega nisu spremni ni sadašnja, ni prethodna vlast: „Demagogije je, čini se, nikad više. Nažalost, drugačije mišljenje se doživljava kao neprijateljsko, a za politički profit velika većina političkih subjekata spremna je žrtvovati gotovo sve. U samo par tjedana vratili smo se trideset godina unazad. Kao da nismo ništa naučili“, zaključuje Perić.