Diplomatski razum, prije svega SAD, ali i EU, nalaže da se, prije snažnog pritiska na Srbiju da na neki način prizna Kosovo, najprije raščisti teren na prištinskoj strani.
Tako bi Srbija bila ostavljena na diplomatskoj vjetrometini kao naizgled jedina strana koja, navodno, "koči dijalog" i "razumno rješenje" koje je "dobro za sve" i "otvara put ka EU".
Ako bi se u međuvremenu dogodilo da još neka od članica EU, poput Grčke, prizna Kosovo, položaj Srbije na toj vjetrometini bi bio još teži i izolovaniji.
U ovom planu posebne probleme međunarodnim diplomatama pravi prištinski premijer Albin Kurti, jer odbija da prihvati kontinuitet dijaloga i ono što je posljednjih godina u Briselu dogovoreno.
Kako “Blic” saznaje, sastanak najviših zvaničnika predsjednika Srbije i prištinskog premijera Kurtija, koji je planiran za sredinu juna, neće na stolu imati gotova rješenja. Kako sada stvari stoje, izostat će čak i non-paperi, toliko spominjani u posljednje vrijeme. Iako se međunarodnoj zajedinici žuri da zatvori pitanje Kosova, sama obnova dijaloga na visokom nivou bit će uspjeh.
"Blicov" izvor iz diplomatskih krugova u Prištini navodi da Kurti u razgovoru sa međunarodnim predstavnicima ili izbjegava razgovor o dijalogu s Beogradom ili jasno govori da je protiv. Ipak, na zakazani nastavak razgovora u junu mora da dođe, jer bi sve suprotno bilo skandal za SAD i EU, čije su diplomate ovih dana u ofanzivi u Prištini i Beogradu.
Osim što izbjegava dijalog, Kurti ignoriše sve što je dosad dogovoreno.
- Kosovski premijer ne prihvata ono što su njegovi prethodnici dogovorili. Odbija da prihvati kontinuitet dijaloga u Briselu, a posebno negira, niti želi da provodi postignute sporazume koji se odnose na srpsku zajednicu - kaže sagovornik "Blica".
Kurti neće ni da čuje za Zajednicu srpskih opština. Uporno međunarodnim sagovornicima ističe da je zajednica nedopustiva i da on ne dozvoljava formiranje.
- Agresivno zastupa tezu da Evropa ne smije da dozvoli stvaranje entiteta na nacionalnom nivou, a što bi Zajednica srpskih opština bila. Neprestano ponavlja da je to rješenje praktično rušenje "građanskog Kosova" - kaže izvor "Blica" iz Prištine.
Druga teza koja otežava dijalog je insistiranje da pitanje Srpske pravoslavne crkve ne bude dio pregovora u Briselu. To je, također, Kurtijev zahtjev. On neprestano ponavlja međunarodnim zvaničnicima da je to "isključivo lokalna stvar" i da niti smije niti ima potrebe da se diže na viši nivo.
Ovaj zahtjev Kurtija ima uporište ne samo u zaokruživanju priče o nezavisnom Kosovu, već i u brisanju srpskog pitanja generalno.
Dok se vrši pritisak na, najblaže rečeno, nesaradljivog premijera, pojedine države EU pritišću preostale članice koje nisu priznale Kosovo. Kako "Blic" saznaje, najžešći pritisak usmjeren je na Grčku.
Grčka zasad ne mijenja stav da neće priznati nezavisnost Kosova i u političkom smislu je čvrsta u takvom opredjeljenju. Pritisak pojedinih članica EU na Grčku, međutim, ne staje, jer je zbog otežane finansijske situacije usljed koronavirusa pogodno tlo za "utjecaj". Priznavanje makar jedne od pet država EU - Španije, Grčke, Kipra, Rumunije, Slovačke - smatralo bi se izuzetnim uspjehom EU diplomatije.
