KORONAVIRUS

Dok se u EU gomilaju problemi, Srbija najbolja u Evropi po vakcinisanju

Srbijanci mogu birati kojim će se cjepivom cijepiti, a nude im se Pfizerovo i BioNTechovo, ruski Sputnik V i Sinopharmovo

Vakcinišu do 2.000 ljudi na dan kineskim cjepivom. AFP

Z. K. / AFP

6.2.2021

U Betonskoj dvorani beogradskog sajma deseci medicinskih sestara u zaštitnim odijelima vakcinišu protiv koronavirusa i mlado i staro, toliko brzo i učinkovito da je Srbija po tome prva u kontinentalnoj Europi. U zemlji je u gotovo dvije sedmice vakcinisano pola miliona od ukupno sedam miliona ljudi, što je najviše nakon Britanije, po podacima naučne internetske publikacije "Our World in Data".

Bitna razlika je u tome što se ljude većinom cijepi kineskim cjepivom koje je proizveo Sinopharm.

Dok cijepljenje u Evropskoj uniji sporo napreduje, što je izazvalo velike kritike, Srbija ga provodi brzo zahvaljujući ugovorima s kineskim i ruskim proizvođačima. Osim kašnjenja, u EU se pojavio još jedan problem, a to je da neke zemlje odbijaju vakcinisati starije od 65 godina AstraZenecinim cjepivom, tvrdeći da nema dovoljno dokaza da je učinkovito na starijoj populaciji. Hrvatska će, kako je najavljeno, tim cjepivom cijepiti i starije od 65.


Srbijanci biraju između četiri vakcine

Srbijanci mogu birati kojim će se cjepivom cijepiti, a nude im se Pfizerovo i BioNTechovo, ruski Sputnik V i Sinopharmovo. No najviše se vakcinišu kineskim pošto je Srbija dobila milion doza sredinom januara. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sebi pripisuje uspješnu kampanju cijepljenja.

- Pisao sam u oktobru Ksi Đinpingu i cijena je drastično snižena. Kad vidite cijenu, podignut ćete mi jednoga dana spomenik - rekao je lokalnim medijima o dogovoru koji je sklopio s kineskim kolegom o nabavci Sinopharmovih vakcina.


"Spašavanje Srbije"

Betonska dvorana beogradskog sajma mjesto vakcinisanja građana. AFP

Po dolasku u centar za cijepljenje u glavnom gradu, ljekari pregledavaju pacijente nakon čega odlaze u zonu za registraciju i na cijepljenje. Sve traje svega 15 minuta, ne računajući kratko čekanje nakon cijepljenja da bi se vidjelo hoće li biti nuspojava. Mnogi su iznenađeni glatkim odvijanjem kampanje cijepljenja s obzirom na inače sporu birokraciju.

- Svi su tačno znali što rade, bilo je dosta osoblja, svi su bili ljubazni - kazala je AFP-u poslije cijepljenja Snežana Krivokapić, 38-godišnja komunikacijska menadžerica.

Osim kineskih cjepiva, Srbija je uvezla i više od 30.000 doza Pfizerova i BioNTechova cjepiva te 40.000 doza Sputnika V. Vučić je nedavno najavio da će srbijanski "prijatelji" poslati još milijo doza prije marta, ne ulazeći u pojedinosti.

Jedan provladin tabloid sažeo je to naslovom: "Vučić, Putin i Ksi spašavaju Srbiju". Istovremeno, EU se optužuje da zanemaruje susjede sa zapadnog Balkana po tom pitanju. Osim Albanije, Srbija je jedina zemlja u regiji koja je započela vakcinaciju zahvaljujući vlastitim dogovorima s farmaceutskim kompanijama.

Druge zapadnobalkanske vlade nisu bile uključene u evropski program podjele cjepiva u decembru i još uvijek čekaju vakcine koja su im obećana putem UN-ova mehanizma Covax za pomoć siromašnijim zemljama.


Veza s Pekingom

U gotovo dvije sedmice vakcinisano pola miliona građana. AFP

Kina je na početku pandemije brzo poslala Srbiji pošiljku maski i druge opreme, što je Srbija naveliko isticala, dok je slična pomoć EU-a dobila malu pažnju. Peking i Beograd sve su bliži zadnjih godina, toliko da je Srbija postala ključna odskočna daska za kineske privredne projekte i jačanje utjecaja u Evropi. Beograd je, također, od Pekinga dobio niz zajmova za razvoj infrastrukture, pa se srbijanski analitičar Stefan Vladisavljev pita što je Srbija ponudila u zamjenu za cjepiva.

- S obzirom na prirodu njihove saradnje zadnjih deset godina... možemo zaključiti da je Srbija sigurno kalkulirala kako bi osigurala ovu pošiljku. Peking je, pak, motiviran "pozicionirati se kao globalni lider u borbi protiv COVIDA-19- rekao je.


Mađarska odobrila rusku i kinesku vakcinu

Susjedna Mađarska je jedina država članica EU koja je odobrila i kinesko i rusko cjepivo, objavivši da je naručila pet miliona doza Sinopharmova cjepiva. Premijer Viktor Orban nedavno je pozdravio "inspirativan primjer" Srbije i ocijenio da je zemlja "laboratorij" u kojem će se vidjeti kako kinesko cjepivo djeluje.

Sinopharm tvrdi da je njegovo cjepivo Velo, koje koristi neaktivni virus, 79 posto učinkovito, premda zapadni skeptici upozoravaju na nedovoljnu transparentnost i manjak podataka o kliničkim ispitivanjima.

Dragana Milošević, srbijanska ljekar koja pomaže voditi vakcinisanje u beogradskom sajmu, kaže da bez problema vakcinišu do 2.000 ljudi na dan kineskim cjepivom.

- Do sada nije bilo apsolutno nikakvih nuspojava - kazala je.


Sve više zemalja ne želi starije vakcinisati cjepivom AstraZenece

Francuska, Njemačka, Belgija, Danska, Švedska i neke druge zemlje su odredile dobna ograničenja za cjepivo AstraZenece, koje su razvile englesko-švedska kompanija AstraZeneca i univerzitet Oxford, zbog nedostatnih podataka procjene rizika među starijim stanovništvom. I špansko ministarstvo zdravstva objavilo je u petak da će ograničiti upotrebu cjepiva AstraZeneca/Oxford na mlađe od 55 godina, nakon što su druge evropske zemlje navele da će primijeniti slična ograničenja.

Ta odluka je donesena nekoliko sati nakon što je evropski regulator dao zeleno svjetlo za njegovu upotrebu kod starijih osoba svih dobnih skupina. Prošle sedmice njemačka vlada je navela da ne savjetuje to cjepivo za starije od 65 godina i ocijenila da još nema dovoljno podataka o njegovoj učinkovitosti za tu dobnu skupinu.

Švicarska je pak zatražila "dodatna istraživanja" prije nego što odobri cjepivo. Italija ga je odobrila, ali je, također, preporučila upotrebu nekog drugog cjepiva za starije od 55 godina. Unatoč tome što je više zemalja objavilo preporuke ili odluke da se AstraZenecinim cjepivom ne cijepe stariji građani, Hrvatska je objavila da će tim cjepivom cijepiti i starije.

Cjepivo AstraZenece je tek treća vakcina koju je odobrila Evropska unija nakon cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne. 

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.