Nakon snažnih potresa u petrinjskome području, tlo se, čini se, nikako ne smiruje, mnogi su građani uznemireni te je i dalje mnogo nedoumica i pitanja vezanih za potrese. 

Dr. sc. Tvrtko Korbar, naučni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI), objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja te je o tome govorio u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Postoje dva rascjepa

Timovi Zavoda za geologiju skupljali su tektonske podatke nakon potresa u Banovini.

- Na stranicama Hrvatskog geološkog instituta mogu se pronaći podaci o potresima i mogu se slati fotografije i podaci o pukotinama na terenu. Na temelju novinarskih dojava koje su se objavljivale napravila se koncepcija istraživanja na terenu - rekao je Korbar. 

Na ovom području postoje dva rascjepa, ali prikaz se razlikuje potpuno drugačije od potresa u Zagrebu.

- Izravno, zagrebački potres i ovaj na području Sisačko-moslavačke županije nisu povezani. Riječ je o dva odvojena epicentralna područja, istaknuo je te dodao kako svaki potres daje znanstvene podatke koji služe za obrade seizmologa i modeliranje geoloških rasjeda koji su aktivirani tijekom potresa.

Naglasio je kako su sve informacije s terena potvrdile da je riječ o razmicanju kilometarskih blokova oko Petrinje u smjeru satelita ili suprotno od satelita koji je prije i poslije potresa prešao preko tog područja.

Površinske pukotine

- Sjeverozapadni blok pomjerio se 30-ak centimetra prema satelitu, a jugoistočni blok za 30 - 40 centimetara od satelita. To su horizontalni pomaci koji su očekivani te sam slom na dubini od 10 kilometara biometarskih dimenzija i blokovi su se tu pomjerili metar do dva pa se oslobodila silna energija koja je izazvala primarne i sekundarne manifestacije potresa na površini - kazao je Korbar. 

Istaknuo je kako na krškom području ne bi bilo manifestacija potresa kao što su urušne jame, ali bilo bi površinskih pukotina.