Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu, održani 6. oktobra ove godine, potvrdili su prognoze većine prištinskih analitičara, koji su tvrdili da će mandatar za sastav nove kosovske vlade biti Albin Kurti, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje. 

Kurtijeva stranka trijumfirala je na ovim izborima, osvojivši 25,49 procenata glasova. Sljedeći na listi je Demokratski savez Kosova (LDK) bivšeg premijera Ise Mustafe, s kojim je Samoopredjeljenje napravilo predizborni dogovor o postizbornoj saradnji. Mustafinih 24,83 procenta osvojenih glasova trebalo bi da budu garancija da će ove dvije stranke uskoro formirati novu vladu Kosova.

I dok većina posmatrača pobjedu političkih partija i lidera čije biografije nisu opterećene ni kriminalnim aferama ni sumnjama za počinjene ratne zločine, tumači kao dokaz zrelosti kosovskog društva, vlasti u Beogradu nisu nimalo oduševljene činjenicom da će u bliskoj budućnosti morati da pregovaraju sa predsjednikom Samoopredjeljenja, koji je još prije izbora najavljivao da u njegovoj vladi neće biti mjesta za Srpsku listu, tu produženu ruku „beogradske hegemonističke politike“, čijeg se posljednjeg izbornog rezultata ne bi postidio ni znameniti sjevernokorejski demokrat: od deset mjesta u kosovskoj Skupštini predviđenih za stranke manjina, Srpska lista osvojila je - svih deset.

U međuvremenu, stvari se na Kosovu kompliciraju. Kosovski Izborni panel za žalbe i predstavke prihvatio je prigovor koalicije NISMA-AKR-PD aktuelnog šefa kosovske diplomatije Behdžeta Pacolija i poništio skoro četiri hiljade koverata kojima su na parlamentarnim izborima na Kosovu glasali Srbi iz Srbije. Ispostavilo se, ipak, da navedena odluka kosovske državne izborne komisije neće naštetiti Srpskoj listi, već upravo Pokretu za samoopredjeljenje, koji u novom brojanju, navodno, gubi čak tri mandata.

- Koalicija NISMA navukla je Albina Kurtija, uvjeravajući ga da je riječ o nečemu što je protiv Srbije i Srba, a ustvari je bilo upereno protiv njega. Kurti je u toj igri ispao naivan i neiskusan - prokomentirao je novonastalu situaciju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

S druge strane, pobjednik vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, lider Pokreta za samoopredjeljenje i budući mandatar za sastav nove kosovske Vade Albin Kurti u ekskluzivnom intervjuu za "Pobjedu" kaže da bilo kakva matematika i naknadno prebrojavanje glasova neće promijeniti rezultate vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu.

Kada bi, onda, nova vlada Kosova mogla biti konstituirana, od čega to zavisi?

- Zavisi od ovog najnovijeg prebrojavanja glasova, čini mi se da oni koji to rade, prave grešku, jer što više broje, to se više razlika povećava. U našu korist, naravno. Nažalost, na ovaj način gubimo dragocjeno vrijeme, vrijedne donacije Evropske unije, nepotrebno iscrpljujemo državu i narod. Izbori su pokazali volju građana za promjenama i stvari su manje-više jasne.

Izgleda da nisu baš svima jasne.

- Jesu. Mislim da bi izborni rezultati mogli biti potvrđeni za tri sedmice. Nakon toga bi bila formirana nova Skupština Kosova, a onda bi Pokret za samoopredjeljnje kao pobjednik, odnosno ja kao predsjednik najveće stranke, dobio mandat za formiranje nove vlade. Očekujem, dakle, da sljedećeg mjeseca Kosovo dobije novu demokratsku vladu.

Pokret za samoopredjeljenje je s Demokratskim savezom Kosova (LDK) uspio da usaglasi dogovor o budućoj koalicionoj saradnji?

- Tokom nekoliko sastanaka radnih grupa dvije stranke uspjeli smo da u većini usaglasimo naše političke programe, sve sa ciljem da uskoro dobijemo zajednički vladajući program.

U kojem sastavu i na kojim će principima funkcionirati buduća vlada Kosova?

- Program koji smo do sada harmonizirali i usaglasili, pored ostalog, predviđa da nova vlada Kosova ima ne više od dvanaest ministarstava, najviše dva zamjenika po ministru i najmanje trideset procenata žena. Ova faza dogovora se, kažem, veoma uspješno završila, a u periodu pred nama razgovarat ćemo i o podjeli ministarstava. Mislim da je to i logičan i pravedan red stvari, koji podrazumijeva da imena kandidata za glavne funkcije dolaze na kraju.

Koliko znam, ime kandidata za glavnu funkciju, za funkciju premijera, odavno je poznato.

- To je tačno.

Što će biti prioriteti Vaše vlade?

- Naš politički program zasniva se na tri ključna stuba: pravda, ekonomski razvoj i socijalna zaštita. Radi ostvarivanja zadatog, naši prioriteti bit će borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, ekonomski razvoj baziran na proizvodnji i većoj zaposlenosti, institucionalno jačanje pravne države, kvalitetno zdravstvo i obrazovanje, borba protiv siromaštva preko socijalnih politika itd. Naravno, osnažit ćemo Tužilaštvo, povezat ćemo obrazovni sistem s tržištem rada, uspostavit ćemo razvojnu banku i investicioni fond.

Rekli ste i da ćete se kao premijer zalagati za integraciju Srba u kosovsko društvo.

- Započet ćemo razgovor sa svim manjinama na Kosovu, koji podrazumijeva otvoren, demokratski, socijalni dijalog o razvoju našeg društva. Važno mi je pri tome da u novoj vladi imamo predstavnike Srba s Kosova, a ne predstavnike Srbije. Nova vlada politički neće zavisiti od Srpske liste.

Hoćete da kažete da Srpsku listu (SL) ne vidite kao budućeg partnera u vladi Kosova? Vlasti u Beogradu tvrde da biste, izostavite li ih, prekršili Ustav Kosova.

- Prvo, umjesto što se toliko brinu o Ustavu Republike Kosovo, vlasti u Beogradu trebalo bi da mijenjaju svoj Ustav, u kojem i dalje piše da je Kosovo dio Srbije. Ali, da vam odgovorim direktno, Ustav Kosova zaista predviđa da u vladu uđu ministri iz redova manjina, uz saglasnost i odobrenje predstavnika te manjine u Skupštini Kosova.

Ako je Srpska lista jedina stranka Srba s Kosova koja je ne samo prešla cenzus, nego i osvojila svih deset mandata u Skupštini, znači li to da je za učešće srpskog ministra u vladi neophodna upravo saglasnost SL-a?

- Srpska nacionalna pripadnost nije istovremeno i stranačka članska karta. Hoću da kažem da ministar u vladi Kosova može biti i iz Srpske liste, ali ne obavezno i po svaku cijenu. U mojoj vladi ministar iz srpske zajednice na Kosovu morat će biti stvarni predstavnik Srba s Kosova, a ne predstavnik Srbije kao države. Srpska lista nije stranka nego država.

Što to tačno znači?

- Znači da Srpska lista funkcionira kao ogranak ili direktorat srpske vlade, a ne kao partija. Ona predstavlja interese Srbije, a ne interese Srba na Kosovu. Nemam problem sa strankom Srpska lista zato što je ona srpska nego zbog toga što nije stranka.

Kao budući premijer, veoma sam zainteresiran da sastavim vladu zajedno sa Srbima kojima je Kosovo otadžbina, dakle s građanima Kosova, a ne sa predstavnicima države koja ne priznaje Kosovo i koja se svuda i sve vrijeme bori protiv nje.

Predsjednik Vučić je, izgleda, imao pravo kada je rekao da pregovori s Vama neće ići lako. Znate li da ste neprekidna meta tabloida koje on kontrolira?

- Aleksandar Vučić politički je nasljednik Slobodana Miloševića, baš kao što je Milošević bio politički nasljednik Aleksandra Rankovića. Kao čovjek koji suštinski pripada istoj historijskoj liniji srpske ekspanzionističke politike, Vučić je tokom rata, logično, bio ministar informacija u vladi Miloševićevog režima. Vučić je Milošević s drugim sredstvima. U tom smislu, bilo bi nerealno očekivati da bude oduševljen novom vladom Kosova, koja će biti vlada svih njenih građana, vlada bez korupcije, vlada koju nećete moći da ucjenjujete, vlada koja će da uspostavi pravi reciprocitet odnosa na bilateralnom nivou, vlada koja će biti društveno i ekonomski progresivna.

Često govorite o tom reciprocitetu odnosa sa Srbijom "u svim oblastima". O čemu je riječ?

- O punom političkom, ekonomskom, trgovinskom i državnom reciprocitetu, koji priliči bilateralnim odnosima dvije zemlje. Utvrdit ćemo, naprimjer, registar, listu svih elemenata koji se tiču reciprociteta sa Srbijom u trgovinskim odnosima, u oblasti nacionalnih prava, u oblasti uzajamnog priznavanja dokumenata itd, uvjereni da je reciprocitet pravi princip zdravih i konstruktivnih susjedskih odnosa. Uostalom, i naša Skupština je 7. decembra 2011. usvojila rezoluciju o reciprocitetu sa Srbijom.

Kada će biti nastavljen dijalog Kosova i Srbije? Koliko vidim, SAD se zalažu za ubrzavanje pregovora.

- Mislim da nam ubrzavanje pregovora u ovom momentu nije potrebno. Zašto? Zato što žurba u pregovorima i urgentno ganjanje dogovora samo pogoršavaju postojeće stanje. Najzad, historija nas uči da je mnogo više međudržavnih sukoba počelo zbog loših sporazuma, a ne zbog nedostatka dogovora. U tom smislu, naš prioritet trebalo bi da bude razgovor o tome šta se od prijašnjih pregovora postiglo i šta nas čeka.

Također, neophodan nam je i dijalog s Briselom o dijalogu sa Srbijom, što znači da bismo i za to morali dobro da se pripremimo. Sjedinjene Američke Države sa svoja dva posrednika mogu veoma mnogo da utječu na konstruktivnost pregovora.

Ko će biti novi šef pregovaračkog tima Kosova? Vi?

- Predvodit ću kosovski pregovarački tim, u koji će ući članovi vlade, opozicija i nezavisni eksperti. Taj će tim pregovarati sa Srbijom na osnovu platforme za dijalog koja će prethodno biti donesena u Skupštini Kosova.

Pregovorat ćete sa predsjednikom Vučićem, tim, kako ste rekli, Miloševićem s drugim sredstvima?

- Vjerujem u principe pregovora, a ne u bliskost pregovarača. To je formula za uspjeh i dogovor. Kao pregovarač, insistirat ću na tri principa: da nema dogovora bez dijaloga, da nema dijaloga sa mapama i, budući da će mape ipak postojati, da o njima moraju razgovarati eksperti za demarkaciju, a ne politički lideri. A ko će pregovarati u ime Srbije, to već nije moja stvar.

Kako će se Vaša vlada odnositi prema sporazumima koje su timovi Kosova i Srbije do sada postigli u Briselu? Hoćete li ih uvažiti?

- Ta se 33 potpisana sporazuma moraju razmotriti kako bi se uvidio stepen njihovog izvršenja i utjecaja kako bi se utvrdilo šta se primjenjuje, a šta ne i kuda nas je doveo dijalog dvije zemlje u periodu 2011 - 2017. Kao nova vlada, napravit ćemo bilans, o čemu ćemo razgovarati tokom otvorene sjednice nove Skupštine Kosova. Isti pristup bit će primijenjen i za usaglašavanje nove platforme pregovora Kosova i Srbije.

Predsjednik Vučić ponavlja da u pregovorima neće pristati na to da „Srbi izgube sve, a da Albanci dobiju sve“. Što je mjera kompromisa Kosova u pregovorima sa Srbijom?

- Naši zahtjevi su jasni: Srbija Kosovu duguje za agresiju i okupaciju, duguje nam ratnu odštetu, penzioni fond i štednju naših građana u bankama koje su uzeli, nikad nisu vratili artefakte naše kulturne baštine, nikad nisu predali osumnjičene za ratne zločine… Dakle, hajde da počnemo od naših zahtjeva pa da vidimo šta će nama Srbija ponuditi.

"Ideja razmjene teritorije još nije mrtva, jer je preferiraju i predsjednik Kosova i predsjednik Srbije. Ipak, s novom vladom će ta ideja umrijeti“, rekli ste nedavno. Pored predsjednika Hašima Tačija i Aleksandra Vučića, ko još podržava ideju razmjene teritorija? 

- Teritorijalne razmjene s tupim olovkama iznad mapa nisu pregovori o miru nego uzrok sljedećih ratova. Ideja etničkog razgraničenja propala je ideja Aleksandra Vučića, na koju je, nažalost, pristao predsjednik Kosova Hašim Tači. Vučić želi razgraničenje s Albancima kako bi podijelio Kosovo, a poslije i razgraničenje s Hrvatima da bi podijelio Bosnu i Hercegovinu. Sve to bi koristilo Rusiji.

Zašto bi joj koristilo?

- Kako bi se poslije dva propala državna udara - u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji – vratila na velika vrata, sada pomoću novog oružanog konflikta između Kosova i Srbije. Jasno je da se taj eventualni novi sukob ne bi mogao lokalizirati. Tim prije što naspram Srbije Albanci djeluju kao nacija, a ne samo kao krhka država Kosovo.

Pored toga, u slučaju da se ostvari Vučićeva ideja etničkog razgraničenja, dobivate otvoren i ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini. Zašto? Pa, zato što je ideja razgraničenja rasistički pojam, koji nas neminovno vodi u nove etničke obračune. Nema razmjene teritorija bez krvoprolića! Uvijek će biti i Albanaca i Srba s obje strane granice. Zato, priznanje i demarkacija da, ali ne i razmjena teritorija.

Zašto je ideju razgraničenja prihvatio predsjednik Tači? Kao opozicioni lider, često ste ga kritizirali. Što mu najviše zamjerate?

- Dok je tajno pregovarao s Aleksandrom Vučićem oko naših teritorija, Hašim Tači je radio protuustavno. Također, dok je bio premijer, potpisao je i nekoliko sporazuma sa Srbijom štetnih za ustavni poredak, za parlamentarnu demokratiju i za opću sigurnost na Kosovu.

Hoće li Vaša stranka sada pokrenuti pitanje smjene predsjednika Kosova?

- Iako možda nećemo imati dovoljno glasova da bismo tu ideju proveli, mislim da je Tačijeva politička karijera na zalasku. Tači je imao dvije godine za svoju, odnosno za Vučićevu ideju razmjene teritorija. Umjesto da vodi narod Kosova, prouzrokovao je najveći protest na poslijeratnom Kosovu protiv sebe, 29. septembra 2018, i to pod geslom: "Narod se ne potčinjava jednom čovjeku."

U svom kabinetu i dalje držite albansku nacionalnu zastavu, a ne zastavu svoju države. Da li time pokazujete da se zalažete za ujedinjenje Kosova i Albanije?

- Po nacionalnom identitetu sam Albanac, a albanska zastava je, pored toga što je državna zastava Albanije, i zastava svih nacionalnih Albanaca. Iako se nikad službeno nije raspravljalo o njima, nikad se narod o tome nije oglasio, kao premijer ću svakako poštovati simbole države Kosova u institucijama sistema.

Niste odgovorili na pitanje. 

- Mislim da jesam.

Kada kažete da biste voljeli da Albanija Srbiju vidi očima Kosova, na šta konkretno mislite? Kako Albanija danas vidi Srbiju?

- Albanija ne smije da ignorira velikodržavnu politiku Srbije, njene hegemonističke interese, njenu političku prošlost prema Albancima uopće, posebno prema Kosovu. Svaka saradnja Albanije sa Srbijom morala bi da ima kao uvjet odnos Srbije prema Kosovu. Bez toga se ne može stvoriti prava i ispravna regionalna saradnja.

Da, ali premijer Edi Rama, očito, odlično sarađuje sa predsjednikom Vučićem. Kako biste opisali svoj odnos sa premijerom Albanije?

- Gajimo dobre odnose i uzajamno poštovanje. Nedavno smo, tokom moje posjete Tirani, razgovarali nekoliko sati o brojnim pitanjima koja se tiču naših zemalja i složili se da nam je neophodna bliska saradnja i što veće integriranje.

Kada smo kod integriranja, što mislite o "malom Šengenu", ideji koju su nedavno predstavili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama? Je li Kosovu ta ideja prihvatljiva?

- Nije. Prvo, iako je bilo najavljeno da će sastanku u Ohridu prisustvovati predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana, Kosova tamo nije bilo, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora bile zastupljene tek simbolično. Drugo, regionalne inicijative moraju voditi računa o punom političkom, ekonomskom i trgovinskom reciprocitetu između Kosova i Srbije, koji će uspostaviti i primijeniti nova vlada Kosova i ja kao njen premijer.

Jasno je da Srbija želi novu platformu koja podrazumijeva njeno proširenje. Prva Jugoslavija, ona versajska, podrazumijevala je ostvarenje projekta velike Srbije. Kolonijalizacija te države počela je onog momenta kad je poručeno da je Srbija svuda gdje živi makar jedan Srbin. Sedam decenija poslije stvaranja prve Jugoslavije, počelo je razaranje druge, one AVNOJ-evske, opet s ciljem da Srbija bude velika. Sa teze "gdje god živi jedan Srbin, tu je Srbija" prešlo se na tezu da "gdje su srpski grobovi, tu je Srbija". Bila je to platforma za ratove devedesetih. Ljudi su ginuli da bi Srbija postala velika. Velika grobnica! Na kraju, na ruševinama druge Jugoslavije, Milošević je izgradio treću, Žabljačku, Ustavom 1992. Ta zemlja je bila - genocidna Jugoslavija. Kako za Hrvate i Bosance, tako i za Albance. Dokle god se Srbija ne suoči sa svojom zločinačkom prošlošću, tražit će načine da formira i četvrtu Jugoslaviju. Istovremeno, mi ćemo biti natjerani da se suočavamo s takvom Srbijom.

Razgovarat ću sa premijerom Markovićem, vjerujem u razumijevanje Crne Gore

Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Kosova?

- Odnosi Kosova s Crnom Gorom veoma su dobri. Cijenimo stav Crne Gore kad je riječ o nezavisnosti Kosova, baš kao i podršku za našu integraciju u međunarodne institucije. Nismo zaboravili ni da je Crna Gora prihvatila albanske izbjeglice za vrijeme rata devedesetih. Iskreno vjerujem u nadogradnju naših dobrih bilateralnih odnosa.

Ipak, kao opozicioni političar, oštro ste se protivili demarkaciji granice Kosova s Crnom Gorom. Zašto?

- Umjesto demarkacije granice sa Crnom Gorom, postavili smo novu granicu s kojom je Kosovo izgubilo 8.200 hektara zemlje. Grešku je napravila naša komisija, koja je, umjesto da se oslonila na geografske mape i granice obje federalne jedinice iz Ustava Jugoslavije 1974, u obzir uzela samo katastarske knjige, pri čemu je teret dokazivanja pao isključivo na našu stranu. Time je Kosovu učinjena velika šteta.

Hoćete li tražiti novu korekciju granice?

- Čim preuzmem dužnost novog premijera, želim da se sastanem sa predsjednikom Vlade Crne Gore, s vlastima u Podgorici i vidim šta se može uraditi. Razmotrit ćemo mogućnosti i potruditi se da u ovom dogovoru ne bude gubitnika. Vjerujem da ću naići na razumijevanje druge strane. Uostalom, imamo sporazum između predsjednika Tačija i Filipa Vujanovića od 16. februara 2018. o korekciji demarkacije, koji nam u tome može pomoći.

Srbija mora da izruči Radojičića i sve osumnjičene za ratne zločine

Tužilaštvo Kosova izdalo je nalog za hapšenje Milana Radojičića zbog sumnje da je umiješan u ubistvo Olivera Ivanovića. Očekujete li da Radojičić zaista bude izručen Prištini s obzirom na tvrdnje predsjednika Vučića da potpredsjednik Srpske liste nije odgovoran za taj zločin?

- Ubistvo Olivera Ivanovića se mora razjasniti. To je, inače, prvo ubistvo nekog Srbina na Kosovu za koje nijedan kosovski Srbin nije okrivio Albance. Zna se, dakle, kome je Oliver Ivanović smetao i ko ga je smaknuo sa političke scene. Istraga o ovom ubistvu već kasni, što je žalosno. Tim prije što je dio naše zemlje na kojem je zločin počinjen bio pod nadzorom i EULEX-a i KFOR-a i Kosovske policije. Moraju se ispitati svi svjedoci, svi osumnjičeni. Niko od osumnjičenih ne smije u Srbiji tražiti i nalaziti utočište od zakona i pravde. Srbija mora da izruči Radojičića, kao i sve osumnjičene, uključujući i one za ratne zločine.