Evropska unija može i mora ponovo povući zapadni Balkan naprijed, jer druge zemlje neće čekati skrštenih ruku, kaže u intervjuu za "Glas Amerike" predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

On ne strahuje od novog nasilja na Balkanu, ali upozorava da se, imajući u vidu historiju regiona, ne smije dozvoliti da proces integracija krene nizbrdo. 

Upitan da li smatra da Balkan ide korak naprijed, a dva nazad, Đukanović kaže da ovo nije zlatna etapa politike euroatlantskih integracija na zapadnom Balkanu.

- Podsjetimo se da smo na taj put, nažalost, stali kasnije od drugih zemalja centralne i istočne Evrope zahvaljujući ratnoj krizi na prostoru ex Jugoslavije. Onda smo imali jedan period naglašenog euroentuzijazma u našem regionu, pa, ja bih rekao, i mnogo kvalitetnije pažnje Evropske unije prema našem regionu. Sada smo u fazi u kojoj je, čini mi se, zahvaljujući raznim krizama kroz koje je Evropa prolazila i prolazi i zahvaljujući okolnosti da u ovoj godini imamo evropske parlamentarne izbore, politika proširenja i integracije zapadnog Balkanan negdje u drugom planu.

S druge strane, očigledno je da oni problemi koje smo prenijeli iz vremena devedestih i dalje muče. Nedavno smo uspješno konačno riješili pitanje odnosa između Sjeverne Makedonije i Grčke, ali su ostala i dalje dva od tri problema – jedno je pitanje odnosa Srbije i Kosova, a drugo je pitanje funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. I treći faktor na koji treba da obratimo pažnju je da su ovdje dvije prve okolnosti, na neki način, podstakle druge zemlje ili, kako ih mi u političkom žargonu zovemo, treće strane da se uključe u kreiranje budućnosti Balkana, i to s onih platformi koje definitvno nisu platforme Evropske unije niti NATO saveza. Dakle, platforme koje su vrlo kritične i koje su u osnovi negatorske u odnosu na sistem vrijednosti na kojima počiva Evropska unija i NATO. To je fakat - kaže Đukanović.

Ipak, dodaje, da nije baš toliki pesimista.

- Ja bih kazao da je iz onoga što je moj ukupni utisak, iz života i političkog rada na Balkanu, ali iz posljednjeg samita u Berlinu, da još postoje izgledne šanse da se nastavi put evropske integracije i time učvršćivanje stabilnosti i bolje budućnosti regiona. Još postoji vrlo realna mogućnost da u budućnosti dođe do sporazuma Kosova i Srbije i da se na taj način skine i drugo pitanje s dnevnog reda, pa da se onda cjelinom pažnje, i mi na Balkanu i Evropa, usredsredimo na pitanje uspostavljanja višeg nivoa funkcionalnosti Bosne. Ja još vidim šansu da zemlje Balkana nastave putem evropskih integracija. Za nas je integracija jednako stabilnost zapadnog Balkana. Mi mislimo da je put integracija jedini koji će dovesti do pouzdanije stabilnosti, a time mogućnosti bržeg demokratskog i ekonomskog prosperiteta regiona - dodaje Đukanović.

Upitan koje su to treće strane, Đukanović prvo podsjeća na veliki politički angažman Rusije.

- To smo osjetili na vlastitoj koži u oktobru 2016. godine. I treba primijetiti da nije Rusija sama prisutna na zapadnom Balkanu. Vidimo da je ne samo na Balkanu nego ukupno u centralnoj i istočnoj Evropi, pa i u Evropi u cjelini, danas jako prisutna Kina. Ja nipošto ne želim da apriori osuđujem to. Naprotiv, svi treba da uočimo jednu novu realnost da se Kina ekonomski razvija i da se samim tim iskazuje njen interes da bude međunarodno prisutna i globalno važna. Također, primjećujemo da su u regionu prisutne i neke druge zemlje, prisutna je opet Turska, prisutan je u izvjesnom smislu i Iran, kada izanaliziramo neke relacije koje postoje između Balkana i tog dijela svijeta - kaže Đukanović.

Bivši zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Ji nedavno je ocijenio da članstvo pojedinih zemalja zapadnog Balkana u Uniji do 2025. nije realno i da se na Balkanu, u suštini, provode kozmetičke reforme. Đukanović na to kaže da svako ima pravo na svoj utisak.

- Hojt Ji nije neko ko ne poznaje naš region, pa prema tome on ima i dodatna prava da iznosi svoje ocjene. Crna Gora će interno biti potpuno spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2025. Naravno, vraćam se na osnovno pitanje, hoće li Evropska unija biti spremna na novo proširenje. Dakle, u ovom trenutku, uprkos onom verbalnom stavu da su vrata otvorena, vidimo tako očigledne razlike u stanovištima sa važnih političkih adresa. Vjerujem da je dio toga posljedica kriza u Evropi, o kojima sam govorio, a dio posljedica predizborne retorike uoči evropskih parlamentarnih izbora.

Na pitanje da li se može govoriti o istinskoj demokratiji u Crnoj Gori bez promjene vlasti, Đukanović kaže da uvijek govori o istinskoj demokratiji ako su rezultati izbora izraz slobodne volje građana.

- I jednako tako ne smatram demokratijom ukoliko se bilo koja grupa u toj zemlji osjeća zasićenom jednom politikom ili politikom bilo kojeg pojedinca, pa zbog tog svog osjećaja sebi priušti pravo da mijenja vlast. To onda nije demokratija. To je onda nasilje. S druge strane, jako dobro razumijem da poslije izvjesnog vremena dolazi do tog zasićenja. Dolazi do zasićenja i u odnosima dvoje ljudi, u odnosima u porodicama ili u nekim manje složnim zajednicama nego što je država. I zbog toga neću ništa novo reći kad kažem da je za demokratsko zdravlje u jednoj zajednici dobro da postoji ta konkurencija i da se ta konkurencija primjećuje i kroz promjenu odnosa snaga na izborima - naveo je Đukanović.

Kaže da je neko ko priželjkuje moćniju opoziciju.

- Definitivno sam uvjeren da se iz dobre konkurencije porađa novi kvalitet i da bi partija koju ja vodim sigurno bila mnogo bolja da je u prethodnom periodu imala kvalitetniju konkurenciju. Nažalost, nije je imala i zbog toga je pobjeđivala na izborima. Zato što su ljudi u Crnoj Gori, zahvaljujući slabostima konkurencije, iskazivali svoje temeljno povjerenje prema politici koju smo vodili. Nisu nam oni predviđali slabosti, vide oni naše slabosti, vidimo ih i mi, ali imajući u vidu vrijeme kroz koje smo prolazili i iskušenja koja su nam stajala na putu, ljudi su čini mi se racionalno odlučivali - navodi Đukanović.

Ocjene opozicija da nema uvjeta za slobodne izbore, Đukanović smatra potpuno neodgovornim i neutemljenim.

- Kada bih vam ja kazao da je Crna Gora potpuno idealno društvo, da nema kriminala, korupcije i deformiteta, pretpostavljam da mi ne biste vjerovali. Hajde da budemo tako kritički nepovjerljivi i prema ovakvim stavovima opozicije, koja ima pravo da bude nezadovoljna jer u kontinuitetu posljednjih 30 godina gube - navodi Đukanović.

Podsjeća da nijedan izborni proces nije protekao da nisu imali posmatrače Vijeća Evrope, OEBS/ODIR-a, i raznih država koje su pokazivale interesiranje da isprate kvalitet izbornog procesa.

- I na kraju svih tih izbornih procjena bila je jedinstvena ocjena da su ti izbori odrazili ono što je slobodna volja građana Crne Gore. Kako mislite zaista da bi NATO ili Evropska unija u svoju zajednicu primile jednu zemlju koja bi izgledala onakvom kakvom danas i u kontinuitetu opisuje crnogorska opozicija - poručio je Đukanović.

Đukanović smatra da je neophodno da Beograd i Priština nastave dijalog i vjeruje u konsenzus međunarodne zajednice u pogledu konačnog rješenja odnosa Srbije i Kosova.

- Kao što znate, mi iz Crne Gore vjerujemo da ne treba da nam prioritet u tome bude ideja razmjene teritorija. Zovimo to kako hoćemo, nekoga ga zove razmjena teritorija, neko ga zove razgraničenje, neko ga zove sada crtanjem granica koje tek treba da se nacrta imajući u vidu da tu međudržavne granice nikada nisu postojale. Ali pričajmo o suštini. Mi mislimo da je jako važno i na Balkanu, ali i drugdje, da ostane živa i realna ideja multietničke demokratije. Podsjećam da smo se upravo oko toga krvavo sukobili devedesetih godina i da je u tom periodu pokušala da nađe svoje mjesto pod suncem ideja nekih uvećanih balkanskih država, uglavnom mononacionalnih, monovjerskih i monokulturnih. Pobijedila je ideja multietničke demokratije, ali očigledno ove retorgradne ideje nisu mrtve i traže ponovo mogućnost svoje revitalizacije poslije izvjesnog vremena - kaže Đukanović.

Upitan kakvi su odnosi Crne Gore i Srbije, Đukanović kaže smo tokom posljednjih deceniju i po imali veoma različita iskustva.

- Neposredno uoči referenduma i neposredno poslije referenduma, kao i oko priznanja Kosova imali smo jednu etapu veoma loših odnosa. Nakon toga, s promjenom vlasti u Beogradu došla je jedna etapa dobrih političkih odnosa gdje je zaista izgledalo da nema nekih krucijalnih političkih pitanja koja bi nas u narednom periodu sukobljavala. Sada prolazimo jednu etapu, gdje su se, zahvaljujući nekim okolnostima, povratili neki kritički tonovi iz jednog dijela političke i medijske javnosti Beograda prema Crnoj Gori. 

Ja to povezujem sa ovom fazom rješavanja pitanja odnosa Srbije i Kosova. Čini mi se da u očekivanju nekog rješenja, kojem je ipak temeljni smjer dat onim što se dogodilo 1999. godine, dakle u očekivanju tog epiloga, čini mi se da jedan dio javnosti Srbije želi da kompenzira tu nepovoljnost nekom svojom naglašenom brigom prema pravima Srba u regionu. Opet se ispoljava jedna vrsta paternalizma koja je već proizvela puno problema u našim međususjedskim odnosima i u regionu u cjelini.

Katkad se u političkim, a posebno medijskim interpretacijama iz Beograda zna pretjerati i zna dovesti u pitanje nešto što je, činilo se, pouzdano uspostavljen dobrosusjedski odnos. Ja i dalje vjerujem da treba raditi na tome, da treba učvršćivati međudržavne odnose. Pokušavam lično da tome jako doprinesem i bez obzira na te tonove, ne dam se isprovocirati, niti dozvoljavam da me neki naglašeno sujetni razlozi zanemare nešto što je moja primarna odgovornost, a to je da zastupam nacionalni interes Crne Gore, a on se ogleda u stabilnosti u odnosima sa svim susjedima i državama regiona - zaključuje Đukanović.