Pelješki most kojim će Hrvatska za najkasnije tri godine biti direktno povezana s jugom time će postati i najvažniji strateški infrastrukturni objekt u toj državi, piše ''Večernji list''.
Kao takav, mora imati i poseban nivo zaštite, posebno što je to i granično područje, pa svakako da nije tek slučajnost što iz kabineta ministra odbrane Republike Hrvatske Damira Krstičevića najavljuju da će 14. septembra u Pločama opet, nakon dugog niza godina i brisanja roda mornaričkog pješaštva, biti smještena jedinica mornaričko-desantnog pješaštva HRM-a.
Riječ je o razmještanju prvog dijela mornaričke satnije u jačini 30 do 50 specijalaca koji će biti useljeni u obnovljenu vojarnu “Neretva”, a koja će od septembra dobiti novo ime "116. brigade". Ministar Krstičević potvrđuje da je riječ o satniji koja će do kraja 2019. u svom sastavu imati oko 160 hrvatskih “marinaca” i još 40-ak drugih vojnika.
- Selekcija je pri kraju i opet dobivamo dobro uvježbane mornaričke specijalce koji će, sada s dubljeg juga biti spremni za manevar i intervenciju s mora, kopna i iz zraka u prostoru južno od Splita do rta Prevlake, a naravno da u njihov posao spada i nadzor i zaštita strategijskog objekta kakav je Pelješki most - kaže Krstičević.
Hrvatska će, dakle od samog početka gradnje Pelješkog mosta koji Kinezi započinju graditi nekako u isto vrijeme kada Krstičević u Ploče šalje prve vodove hrvatskih mornaričkih marinaca, imati sve neophodno osiguranje. Ideja da se ovakva mornarička specijalna jedinica pomakne južno od Splita dio je Krstičevićeve strategije koju je počeo razvijati odmah po dolasku u MORH, a prošle je godine objavio kako je to dio projekta vraćanja vojske u gradove poput Vukovara, Sinja, Varaždina, kao i u Ploče. Riječ je o povratku oko 1000 profesionalnih vojnika u granična područja Hrvatske.
Ideja da se ovakva mornarička specijalna jedinica pomakne južno od Splita dio je Krstičevićeve strategije koju je počeo razvijati odmah po dolasku u Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske, a prošle je godine objavio kako je to dio projekta vraćanja vojske u gradove poput Vukovara, Sinja, Varaždina, kao i u Ploče. Riječ je o povratku oko 1.000 profesionalnih vojnika u granična područja Hrvatske.
Večernji list piše da ideja o mornaričkom pješaštvu u Pločama nije ovisila o gradnji Pelješkog mosta, jer Vojska RH je ionako morala jače zaštititi sigurnosno državni jug.
Hrvatskim marincima je ovaj prostor odgovarajući, jer je uz vojarnu i prostrani heliodrom te morski vezovi, pa će marinci moći koristiti i helikoptere i brze čamce i brze desantne brodove, ovisno o potrebi. Najvažnije je što će tako u Pločama HV dobiti elitnu jedinicu specijalaca koji se izuzetno brzo mogu rasporediti duž cijelog juga države, na kopnu, moru i otocima.
U februaru 2017. lokalno je vodstvo grada Ploča s rezervom primilo ideju o povratku vojske u grad, jer su imali planove da na mjestu vojarne i pomorskog dobra grade marinu, no sada, kažu, vide koristi, a da imaju još lijepih uvala za marinu. Ploče i smještaj satnije mornaričkih specijalaca, ubuduće i pričuvne bojne prioritet je MORH-a i Glavnog štaba HV-a.
