Presudom Međunarodnog pravosudnog mehanizma u Hagu ratnom zločincu Vojislavu Šešelju otvorilo se i pitanje ima li on pravo biti u parlamentu. Zakon o izboru narodnih poslanika u članu 88. predviđa da parlamentarcu prestaje mandat prije roka ako je u konačnoj presudi osuđen bezuvjetno na minimum pola godine zatvora.

U RIK-u je 2003. donesena odluka koja se odnosi na haške optuženike u kojoj piše da mogu biti birani za poslanike jer i za njih važi pretpostavka nevinosti, a mandat im prestaje automatski ako budu osuđeni na šestomjesečnu kaznu zatvora.

Miljkan Karličić (SPS), član RIK-a, kaže za "Novosti" da se "Zakon o poslanicima odnosi na presude donesene u domaćim sudovima".

- Pravilnik RIK-a o haškim optuženicima, čak i da je i dalje na snazi, ne može biti iznad zakona. Po meni, nema nikakve prepreke da Šešelj bude poslanik - kaže Karličić. 

Na pitanje kako se zakon odnosi samo na domaću jurisdikciju kada Srbija priznaje sve odluke Haškog tribunala, Karličić kaže:

- Šešelj je odslužio kaznu i ne vraća se u Hag. Nema smisla da ne bude poslanik.

Prema tumačenju Vladimira Gajića, bivšeg člana RIK-a i predsjednika Advokatske komore Beograda, jasno je kao dan da Šešelj više ne može biti poslanik:

- Oni će sada reći da je kaznu odslužio i da se zakon ne može primijeniti.