Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je danas istražnoj komisiji da u vrijeme kad je bio predsjednik Vlade od 2008. do 2011. zbog ekonomske krize, te zbog dogovaranja arbitraže s Hrvatskom, nije uvijek čitao izvještaje obavještajne službe SOVA, pa tako ništa nije znao o sumnjama da se preko Nove ljubljanske banke prao novac iz iranske banke koja je bila pod sankcijama međunarodne zajednice.
- Nisam pročitao izvještaje obavještajne službe o toj slučaju jer sam se oslanjao na svoje savjetnike - kazao je Pahor parlamentarnoj komisiji za istraživanja malverzacije u slovenskim bankama.
Komisija je do sada ispitala 50-ak svjedoka, uključujući više ministara, bivše šefove policije, predstavnike centralne banke, savjetnike iz različitih kabineta i čelnike obavještajnih službi.
- Predsjednik Vlade i predsjednik države mora posao organizirati tako da se može osloniti na svoje savjetnike u donošenju pravih i značajnih odluka - kazao je Pahor, dodavši da je sa svim odgovarajućim službama dobro sarađivao, ali da šef države po slovenskom ustavu nije osoba koja nakon dobivanja neke obavještajne informacije može narediti pokretanje akcije.
Pahor je naveo da je u vrijeme kad su se odvijale sumnjive transakcije novca iz Irana preko NLB-a, za koje se tvrdi da su ukupno iznosile skoro milijardu dolara, najviše bio okupiran posljedicama teške ekonomske krize koja je nastupila odmah nakon što je preuzeo premijersku dužnost 2008., ali i odnosima s Hrvatskom oko rješavanja otvorenog graničnog pitanja koja je mogla imati teške političke i sigurnosne konsekvence, prenosi Hina.
O slučaju navodnog pranja novca iz Irana preko NLB-a, afere koja datira iz 2010. i 2011., komisija treba sastaviti konačni izvještaj do kraja mandata sadašnjeg parlamenta ako za to bude vremena jer je Pahor već najavio parlamentarne izbore za kraj maja, a prije toga treba doći do raspuštanja parlamenta.
Navodne afere u slovenskom bankarstvu, sumnje na pranje novca i problematična dokapitalizacija banaka u vrijeme kad je najvećim bankama prijetio slom zbog nenaplativih dugova, ali i privatizacija državne Nove ljubljanske banke koju premijer u ostavci Miro Cerar želi odgoditi za dvije godine uprkos pritiscima Evropske komisije bit će među centralnim temama predizborne kampanje, a na raščišćavanju tih slučajeva posebno insistira desna opozicija.
