Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je u subotu u intervjuu za HRT u Beogradu kako ne misli da bi Hrvati trebali imati garantirano zastupničko mjesto u srbijanskom parlamentu, izrazivši nadu da neće biti potrebna arbitraža za rješavanje pitanja granice na Dunavu, kao i spremnost da se prione rješavanju pitanja nestalih te ustvrdila da nije Vučićeva 'produžena ruka'.

U svom prvom intervjuu za hrvatske medije otkako je postala premijerkom Srbije, Brnabić je govorila o najvažnijim otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije - pravima hrvatske manjine u Srbiji, granici i nestalima.

Hrvatska zajednica u Srbiji kaže da su, kada je riječ o njenom statusu, učinjeni pomaci nabolje, ali ustraje na svom zahtjevu da dobije garantirano mjesto u parlamentu na osnovi sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina iz 2004.

No, Brnabić je kazala kako nije za to da "svaka nacionalna manjina obavezno dobije po jednog predstavnika u parlamentu, zato što mislim da smo mi razvili mehanizam da na neke druge, institucionalne načine u potpunosti zaštitimo pravo i slobode nacionalnih manjina".

U pogledu granice na Dunavu, Brnabić je izrazila nadu kako neće biti potrebna arbitraža te da će dvije zemlje u roku od dvije godine bilateralnim razgovorima uspjeti pronaći rješenje.

U pogledu nestalih, srbijanska premijerka izrazila je nadu da će i to pitanje biti riješeno što je moguće prije.

- To je svakako jedno od najtežih i najvažnijih pitanja za porodice tih ljudi, a generalno i za odnose između Hrvatske i Srbije - rekla je Brnabić.

Za odnos s predsjednikom Vučićem rekla je da je odličan.

- Gledam na taj odnos kao jednu od najvećih snaga Srbije. Puno se konsultujem s predsjednikom jer je on čovjek za koga mislim da najbolje poznaje Srbiju - dodala je Brnabić.

Navodi da joj ne smetaju prozivke da je 'produžena ruka' Aleksandra Vučića, prenosi Hina.

- Ja znam ko sam i što sam i rezultati će ostati iza mene - dodala je.

Istakla je i kako Hrvatska i Srbija imaju goleme potencijale za zajedničku saradnju koji u ovom trenutku nisu potpuno iskorišteni, što ne znači da ne ide nabolje.

- U 2017. naša ukupna razmjena povećana je 14 posto u odnosu na 2016. i to je dalje malo u odnosu na ono što možemo imati - zaključila je Brnabić.