Čelnici Haškog tribunala (ICTY) kritizirali su reakcije hrvatskih vlasti i Hrvata u BiH na prošlosedmičnu presudu šestorici bh. Hrvata, rekavši da se radi o "podrivanju suda" i dokazu da se "zločini još uvijek prihvataju".

Reakcija Zagreba

Službeni Zagreb žestoko je kritizirao pravomoćnu presudu vojnim i političkim čelnicima bh. Hrvata kojima je 29. novembra potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu 1993-94.

Prije svega mu je neprihvatljiv zaključak sudija da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje hrvatsko vodstvo učestvovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana s većinski hrvatskog teritorija tzv. Herceg-Bosne.

Izricanje presude zasjenilo je samoubistvo u sudnici zločinca Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što je čuo da je osuđen na 20 godina zatvora.

Predsjednik ICTY-a Karmel Ađijus (Carmel Agius) rekao je na posebnom sastanku u UN-u da je žalbena presuda "donesena u okolnostima koje su za sve nas bile stresne".

- Žalosno je da su tu tragičnu situaciju neki nažalost iskoristili da bi podrivali sud i njegove presude - kazao je Ađijus, ne spominjući Praljka niti vlast u Zagrebu.

Ađijus je bio predsjednik Žalbenog vijeća i sudija koji je pročitao presudu u predmetu "Prlić i drugi", posljednju prije zatvaranja ICTY-ja krajem 2017. godine.

Glavni tužilac ICTY-ja Serž Bramerc (Serge Brammertz) smatra da je "ironija" cijelog slučaja u tome što je presuda odjeknula u svijetu upravo zbog zbivanja u sudnici pa su počinjeni zločini i stotine i hiljade žrtava koje su patile zbog nedjela osuđene šestorke dobili i puno veći značaj.

Izjave svjedoka

- U Hrvatskoj i hrvatskim dijelovima BiH vidjeli smo vrlo negativne reakcije koje i dalje traju - kazao je Bramerc na sastanku u UN-u posvećenom kraju rada ICTY-ja, koji su jučer organizirali Italija, Urugvaj i Nizozemska.

Ističući da su i tužitelji i sudije ustrajali na tome da se sudilo pojedincima, a ne narodima i državama, Bramerc je rekao kako je "očito da tu poruku nismo uspješno prenijeli i da je prihvatanje zločina posvuda problem".

Stoga, smatra da su sva otkrića prikupljena u 24 godine rada suda jedno od njegovih najvažnijih naslijeđa.

- Presude, arhiv, više od 4.000 izjava svjedoka, više od deset miliona stranica dokumenata povezanih s ratovima na području bivše Jugoslavije, mišljenja eksperata...sve će to biti podsjetnik onima koji negiraju zločine, koji glorificiraju ratne zločince. Svi oni koji žele istinu mogu pogledati u te baze - naglasio je Bramerc.

Prema njegovim riječima, brojni političari odbacuju koncept udruženog zločinačkog poduhvata kao pravno neutemeljen a da ga uopće ne razumiju.

Rekavši da on postoji i na drugim međunarodnim sudovima te u nekim nacionalnim zakonodavstvima, ocijenio je da se radi "o vrlo učinkovitom oruđu koje je naš ured koristio da bi lideri krivično odgovarali za zločine koje su počinili vojska, policija ili paravojne snage pod njihovom kontrolom".

Uloge u zločinima

- Zahvaljujući toj teoriji, utvrdili smo kako rat u BiH nije bio samo građanski rat, nego da su Beograd, ali i Zagreb imali ulogu u zločinima u BiH koji je bio međunarodni oružani sukob - istaknuo je Bramerc.

U prvim reakcijama na presudu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obrušila se prošli četvrtak na ICTY, rekavši kako se "postavio kao politički arbitar umjesto da bude pravosudno tijelo".

Kritikama se priključio i premijer Andrej Plenković, koji je nakon izricanja presude u srijedu poručio da je ona nepravedna i da u političkom smislu ne prihvata kvalifikacije o umiješanosti hrvatskog vodstva 90-tih u rat u BiH.

Kasnije je ublažio svoj stav, rekavši da Hrvatska poštuje presudu, ali je nezadovoljna nekim njenim dijelovima, posebno onima kojima se aludira na odgovornost bivšeg hrvatskog državnog vrha.

Čelnik bosanskohercegovačkih Hrvata Dragan Čović odluku tribunala nazvao je "zločinom prema Hrvatima u BiH".

Hrvatska predsjednica prisustvovat će sutra sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haškog tribunala. Radi se o unaprijed sazvanoj sjednici Vijeća sigurnosti uoči zatvaranja UN-ovog krivičnog suda za zločine na području bivše Jugoslavije do kraja 2017.

Na sjednici će biti predsjednik suda, glavni tužilac i predsjednik mehanizma za međunarodne krivične sudove koji nastavlja rad ICTY-ja.