Najavom mogućeg ulaska Crne Gore i Srbije u Evropsku uniju do 2025. godine, ostale države zapadnog Balkana dobile su još jedan udarac. U sve četiri preostale države živi značajna muslimanska većina – BiH, Albaniji, Kosovu i Makedoniji. U ove tri, muslimani su – Albanci.
Predsjednik Kosova Hašim Taći (Hashim Thaci) u oštrom komentaru, koji objavljuje ugledni portal Eutactiv, upozorava na upravo ovu činjenicu i iznosi niz zamjerki na rad Evropske komisije, pod vodstvom Žan-Klod Junkera (Jean-Claude Juncker).
Komplicirani odnosi
- Odnosi Evropske komisije i zapadnog Balkana, te politika proširenja, uvijek su bili komplicirani. Strah od ksenofobičnih izjava, pomiješan sa zamorom od proširenja unutar Unije, doveo je do toga da Komisija brzopleto obeća da se EU neće dalje širiti tokom Junkerovog mandata od 2014. do 2019. Iako su svi koji imalo prate proces proširenja znali da je sasvim nerealno da iko uđe u EU do 2019., eksplicitna rampa Brisela imala je razorne efekte u regionu i potkopala reforme. Indikativna je činjenica da je kancelarka Njemačke, Angela Merkel morala inicirati Berlinski proces za šest zapadnobalkanskih država, kako bi održala u životu nadu ovog regiona da će biti dio EU. I to usprkos stavu Komisije – napisao je Taći.
Nastavljajući u oštrom tonu, on je upitao čelnike Evropske komisije, da li se obećanjem o članstvu, nagrađuje rastući utjecaj Rusije u dvijema balkanskim državama, a „odbijenicom“ za ostale ohrabruju radikalni trendovi i negativni utjecaj država van Unije?
Taći je upozorio i da Evropska komisija ne radi ništa na harmoniziranju Unije u kojoj pet država-članica ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu.
- Ima li Kosovo evropsku perspektivu ili ne – upitao je Taći.
Istakao je da nema iluzija da bi Kosovo naredne godine moglo biti spremno za ulazak u EU.
- Ali, mi jako dobro znamo da je proces širenja EU sve, samo ne pošten! Ukidanje viznog režima je jasan primjer toga. Osim što smo zadnji u redu, morali smo ispuniti 95 posto uslova, dok su druge države odradile samo pola posla na tom putu i dobile ukidanje viza – napisao je on dalje.
Postavljanje novih i novih uslova i isticanje da urađeno „ipak nije dovoljno“ dovelo je do toga da je Kosovo žrtva diskriminacie, ustvrdio je Taći dalje.
Dodao je i da se od Kosova zahtijevaju teški i nepošteni ustupci u dijalogu o normalizaciji odnosa s Srbijom.
- Kako očekujete da stanovnici Kosova, vladajuća koalicija, ali i opozicija prihvate reforme kojima nas lomite i da one budu u prilog manjini koja nas je ne tako davno progonila. Kako objasniti da su reforme dobre, ako od njih korist ima samo jedna strana – zapitao je on dalje.
Prebačena loptica
Taći je „prebacio lopticu“ EU stavom da svojim primjerom i oni nekad moraju pokazati da se neke teške odluke moraju donijeti i provesti, „jer su u većem, interesu“.
- Usprkos zamoru proširenja i riziku od udara populista, sada vi uradite pravu stvar – poručio je Briselu.
Predsjednik Kosova zaključio je i da „nema sumnje da je proširenje dobro za svaku državu zapadnog Balkana, ali i za EU“.
- Ono donosi stabilnost i priliku za ekonomski napredak državama koje su samo 20 godina ranije bile devastirane žestokim ratnim sukobima.
I dalje vjerujem u temeljne vrijednosti EU. Vjerujem i da će prevladati želja ljudi da imamo ujedinjen i integriran kontinent. Kosovari su u ogromnoj većini naklonjeni EU i u cijelosti dijele evropske vrijednosti. Ako nam se pruži iskrena i poštena šansa i jasna perspektiva, mi, kao narod, uradit ćemo sve da provedemo reforme, unaprijedimo i ispunimo sve kriterije iz Kopenhagena.
Ali, da bi se to desilo, EU treba okončati izolaciju Kosovara i sruši mentalitetske zidove, koji se temelje na pogrešnim i opasnim zabludama prema nama – zaključio je predsjednik Kosova Hašim Taći u komentaru objavljenom na portalu Euractiv.
