Bosanskohercegovački hitmejker Nazif Gljiva jučer je u Sarajevu promovirao svoju prvu knjigu pod nazivom "Tuga i sreća zlatnih kočija".

Na 220 stranica ispisan je ne samo život tekstopisca nego i zanimljivosti o sarajevskoj pop-rok sceni, sevdah školi, Sarajevu... Knjiga je dobila naziv po pjesmi "Zlatne kočije", koju je otpjevao Meho Puzić. U knjizi su objavljeni tekstovi hitova koje je potpisao Gljiva, a otpjevao Bešlić, poput poznatih "Zlatnih struna", "Neću, neću dijamanate", "Poljem se širi miris ljiljana"… i brojnih drugih, ali su svoje mjesto pronašli i do sada neobjavljeni stihovi. Knjigu je posvetio svojoj majci Nur, za koju je napisao da je njegova svjetlost, te domovini BiH.

Majka i domovina

- Nadam se da obo neće biti jedina moja knjiga. Ovo je u povodu 38 godina moje muzičke, profesionalne karijere. Knjiga obuhvata nekoliko segmenata. Prvi je ljubav prema majci, pa prema domovini. Zatim prema mojoj prvoj ljubavi, današnjoj supruzi Sadi, pa prema prijateljima, muzičkim stvaraocima i izvođačima - rekao je Gljiva.

Dodao je da su u knjizi napisani i hvalospjevi za novinare koji su godinama pratili rad zvijezda i koji su pomagali da postanu ono što su danas te da im je na taj način odao počast.

Knjigu je počeo pisati prije pet godina.

Lukić: Velika pjevačica stigla iz Beograda

- Imao sam dobre saradnike. Bilo je vremena kada iz objektivnih razloga nisam mogao završiti je. Prije dvije i po godine, imao sam intervenciju na srcu tako da sam usporio. Smatram da je bilo bolje prekinuti pisanje i izdavanje dok ne dođe pravo vrijeme - istaknuo je Gljiva.

Brojni gosti

Mnogi Gljivini prijatelji i kolege došli su da podrže ovog hitmejkera. Među njima je bila i gošća iz Boegrada Lepa Lukić. Među onima koji su stigli na promociju, uz Gljivinu porodicu, bili su i Muradif Brkić Mufta, Enver Šadinlija, Šuki Planjanin, Semir Hasić…

Šta je rekao Hadžihafizbegović

Veliki bh. glumac Emir Hadžihafizbegović bio je jedan od moderatora na promociji.

- Čast mi je da moderiram i promoviram knjigu Nazifa Gljive. On je neobična pojava u bh. kulturi pa i u ex-jugoslavenskoj. Njegov polivalentni, heterogeni umjetnički opus je do te mjere determinirao određene pravce i unutar muzike, a u ratu je bio jedna vrsta mentalne matrice - poručio je Hadžihafizbegović.