Posljedice katastrofalnih vremenskih neprilika, kojima smo posebno svjedočili 2014. godine, bile su kobne za brojne bh. građane. Nezapamćene padavine tada su prevazišle rekord u posljednjih 120 godina otkako se vrše mjerenja. U nekim mjestima palo je i do 150 litara kiše po kvadratnom metru.

Poplave i klizišta uništili su 7.500 domaćinstava, dok je 80.000 ljudi moralo napustiti svoje domove. Šteta se mjerila u milijardama KM, a, nažalost, ljudske žrtve su ono što niko nikada ne može nadoknaditi.

Otada svake godine, naročito u ovo vrijeme, građani širom BiH strahuju. Nabujale rijeke, izlijevanje vode iz korita te klizišta i dalje prijete i nadvijaju se nad stanovnicima ove napaćene zemlje. Tužne fotografije spašavanja ljudi i imovine predstavljaju bolan podsjetnik da priroda zna biti neumoljiva. A, nažalost, ovakve prizore viđali smo i u godinama poslije.

Lokalne zajednice od te 2014. napravile su određene iskorake u prevenciji i uređenju korita. No, to nije dovoljno jer, uvjerili smo se, priroda zna biti surova.

Već sada, kada zbog klimatskih promjena svjedočimo apokaliptičnim scenama poplava širom svijeta, u ugroženim područjima BiH rijetko ko ima sna kada padne i najmanja kiša.

Zbog poplava 2014. organizirana je i međunarodna donatorska konferencija. Od 195 miliona eura, EU je odlučila pomoći BiH s 85 miliona eura, no nikada nije do kraja utvrđeno kome je novac dodijeljen. Zbog svega nužno je uspostaviti kvalitetan sistem zaštite koji bi u znatnoj mjeri mogao spriječiti velike posljedice. Građanima je potrebna spremnost države i njenih institucija da odgovore ovakvim izazovima. Jer, očigledno je da nas očekuju sve gore stvari usljed klimatskih promjena.