Historijski Bosna i Hercegovina nosi teško breme što se nalazi između dvije civilizacije. Ipak, naša zemlja stoljećima opstaje između Istoka i Zapada. Reklo bi se da za nas to nije ništa novo, ali ne može niko ustvrditi da nevidljiva granica koja često ide kroz našu zemlju nas ne dijeli politički, ideološki, društveno...
Uvjetovanost dejtonskog uređenja BiH učinila je ovu ranije nevidljivu granicu itekako primjetnom. A u najnovijem sukobu Evropske unije i Rusije ostaje da se vidi kako će se posložiti odnosi u BiH.
Nažalost, sukob civilizacija ili, bolje rečeno, Istoka i Zapada prodire u sve pore društva. Po ovoj „nevidljivoj“ granici unutar BiH dijele se ljudi, pa čak i nauka. Za jedne je ruska vakcina prihvatljiva, a za druge poput otrova. Jedni će radije sjediti i čekati onu sa Zapada, pa makar ih to koštalo života, a drugi će ustvrditi da ih je Zapad po ko zna koji put prevario i iznevjerio.
Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini. Pogledi dva entiteta upereni su u različite dijelove svijeta. Dok se Federacija ugleda na Zapad, poput Hrvatske i drugih zemalja EU, RS se okrenula ka Istoku. Naravno, političari u BiH su neupitno na riječima opredijeljeni za zapadni put ili put Evropske unije.
Međutim, „nevidljiva“ granica unutar BiH je podijelila njihovo razmišljanje koje često nije dio javnog narativa. Sutra da priupitate predstavnike vlasti u RS o sukobu Moskve i Brisela, nisam siguran da bi stali na stranu Zapada.
Prema nekim teorijama o društveno-političkim procesima u svijetu nakon Hladnog rata, a među poznatijima je „Sukob civilizacija“ Semjuela Hantingtona (Samuel), BiH se u geopolitičkom smislu nalazi na trusnom području između zapadne (kršćanske), slavensko-pravoslavne i islamske civilizacije.
Iako predviđanja ovog autora nisu naročito optimistična u pogledu koegzistencije velikih civilizacija, vjerujem da različitosti u ovoj zemlji mogu biti iskorištene za opće dobro, ne samo BiH nego i regije.
Ali, samo ukoliko unutrašnja „nevidljiva“ granica bude izbrisana iz umova građana, a veze koje predstavnici različitih naroda u BiH imaju sa svijetom budu iskorištene na način da se razvija cijela država, a ne njeni entiteti.
