Milioni Amerikanaca izaći će na birališta, koja su počela da se otvaraju širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u utorak, kako bi odlučili ko će od dvoje predsjedničkih kandidata - demokratkinje Kamale Haris (Harris) i republikanca Donalda Trampa (Trumpa) - voditi zemlju u naredne četiri godine, javlja Anadolija.
Birači će na ovim izborima odlučivati i o članovima američkog Kongresa, a pravo glasa ima oko 244 miliona ljudi starijih od 18 godina.
Izbori u SAD održavaju se u šest vremenskih zona, te se i birališta otvaraju i zatvaraju postepeno. Prva biračka mjesta su počela da se otvaraju u pet sati ujutro po istočnom vremenu (11 po srednjoevropskom) u nekim dijelovima Vermonta. A kako dan bude odmicao, otvaranje birališta se nastavlja u svim dijelovima zemlje. Posljednja će biti otvorena birališta u saveznoj državi Havaji.
Gotovo 83 miliona ljudi je glasalo prijevremeno putem pošte ili lično, prema podacima Izborne laboratorije Univerziteta Florida. To je pad u odnosu na više od 101 milion glasača koji su to učinili 2020. godine, kada je SAD bio u jeku pandemije COVID-19.
Predsjednički kandidati Tramp i Haris, prema anketama, vode mrtvu trku na izborima. Većina anketa pokazuje da su veoma blizu u mnogim državama, odnosno na jedan do tri posto razlike, što je u granicama greške u većini anketa. U ukupno pet anketa Tramp i Haris su gotovo potpuno izjednačeni.
"Swing states" ili kolebljive države
Trka za predsjednika postaje još teža kada se pogleda sedam ključnih država, takozvanih "swing states" ili kolebljivih država, gdje prema anketama nominovane u prosjeku dijeli razlika od jedan posto ili čak manja. Posebno se izdvajaju četiri "swing" države: Nevada, Wisconsin, Michigan i Pennsylvania.
Tramp, međutim, ima nešto veće vodstvo u Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Karolini, ali čak i tamo vodi s manje od tri posto.
Rezultati po državama su na američkim predsjedničkim izborima ključni, jer za razliku od većine modernih demokratija, u SAD se predsjednik ne bira direktno. Umjesto toga, proces se odvija preko Izbornog kolegijuma, gdje 538 predstavnika glasa u skladu s ishodom u svojim državama.
Bilo koji kandidat treba da dobije 270 elektorskih glasova Izbornog kolegijuma da bi ostvario pobjedu. Elektori se dodjeljuju državama na osnovu njihove populacije, a većina država daje sve svoje glasove onom kandidatu koji pobijedi u državi na općim izborima.
Međutim, u Nebraski i Maineu se ne slijedi model pobjednika nego, umjesto toga, proporcionalno dijele elektore na osnovu rezultata.
Izbori za Kongres
Birači će odrediti i novi saziv Američkog kongresa.
U Senatu će se birati 34 senatora. Oni se biraju na šestogodišnji mandat, a jedna trećina se bira svake dvije godine. Smatra se da će u četiri države biti neizvjesno, a to su Michigen, Ohio, Pennsylvania i Wiconsin, koje trenutno drže demokrate.
Republikanci su blagi favoriti u smislu osvajanja većine u Senatu. Međutim, ko god izađe kao pobjednik, imat će nesigurnu većinu u Senatu od 100 mjesta. Naime, zbog proceduralnih pravila, strankama je često potrebno 60, a ne samo 51 glas za usvajanje zakona.
Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa bit će popunjeno na današnjim izborima, a kao i kod Senata, većina anketa prognozira tijesnu podjelu mandata.
Na državnom i lokalnom nivou, birači će odlučivati o nizu inicijativa i utrka od školskih odbora do glasačkih mjera na državnom nivou koje mogu imati težinu zakona. Također, vodit će se i 11 guvernerskih trka.
