Francuska, druga po veličini ekonomija eurozone, ove bi godine mogla ostvariti znatno veći budžetski manjak od očekivanog ako se ne iznađu dodatne uštede zbog manjka poreznih prihoda, navelo je ministarstvo finansija u pismu zastupnicima.

Sve lošije finansije zemlje, koje su također dovele Pariz do disciplinskog postupka na nivou EU, dodaju pritisak na predsjednika Emmanuela Macrona dok se bori da imenuje novu vladu nakon što su prijevremeni izbori doveli do blokade parlamenta.

Finansijska ograničenja također smanjuju slobodu politike nove vlade.

Ministarstvo finansija u ponedjeljak je zastupnicima poslalo najnovije informacije o budžetskoj situaciji koju su zahtijevali sedmicama, saopćio je ljevičarski zastupnik Eric Coquerel, koji predvodi finansijski odbor u Nacionalnoj skupštini, u objavi na platformi X kasno sinoć.

U dokumentu se navodi da je budžetski manjak javnog sektora u opasnosti da ove godine dosegne 5,6 posto ekonomske proizvodnje umjesto 5,1 posto koliko cilja sadašnja privremena francuska vlada, naveo je Coquerel u objavi na X-u. Deficit bi mogao dostići čak 6,2 posto u 2025. godini, dodao je on, pozivajući se na kalkulacije trezora.

Nekoliko ključnih poreza, uključujući porez na dohodak, korporativni porez i porez na dodanu vrijednost, svi su slabiji od očekivanog, dok su sigurnosna kriza u Novoj Kaledoniji i prijevremeni parlamentarni izbori ove godine uzrokovali dodatne troškove, dodao je.

- Za sada je ministarstvo finansija zamrznulo zajmove u vrijednosti od 16,5 milijardi eura kao zaštitu, dok se nada daljnjim otkazivanjem zajmova u vrijednosti od još sedam milijardi eura do kraja godine - kazao je Coquerel, pozivajući se na pismo.

Aktuelna vlada u odlasku morala je pripremiti budžet koji će vjerovatno preraditi njen nasljednik kada se konačno formira.

- Prihodi od poreza izostaju dok rashodi rastu - kazala je Reutersu u utorak Veronique Louwagie, konzervativna zastupnica iz stranke LR Republikanci.