Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Mélenchon) najistaknutija je a ujedno i najkontroverznija figura koalicije Novi narodni front (NFP) i potencijalno novi francuski premijer.

Premijer podnio ostavku

Aktuelni premijer Gabrijel Atal (Gabriel Attal) podnio je ostavku nakon drugog kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj, ali ju je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) odbio, moleći ga da ostane za sada "da obezbijedi stabilnost u zemljii", prenio je CNN pozivajući se na izvore iz Jelisejske palače.

Nije još poznato ni koga će NFP nominovati za svog premijera - kako piše CNN svaka stranka je slavila rezultate odvojeno umjesto zajedno. U iznenađujućim rezultatima izbora, NFP je osvojio 182 mjesta u Narodnoj skupštini, a rane projekcije govore da će dobiti 172-210 mjesta u Narodnoj skupštini, što je i dalje ispod praga apsolutne većine od 289. Makronova centristička alijansa Ansambl osvojila je 163 mjesta, dok su krajnje desničarski Nacionalni skup (RN) Marin Le Pen i saveznici dobili 143.

NFP čini nekoliko partija – krajnje lijeva Nepokorena Francuska, umjereniji Socijalisti, Ekolozi, Francuska komunistička partija, centralno-lijevi Plas Publika (Javni trg) i druge manje. Oformio se svega nekoliko dana nakon što je Makron raspisao vanredne izbore, poslije poraza od RN na nacionalnim izborima za Evropski parlament u junu.

Melanšonova Nepokorena Francuska, najveća pojedinačna partija pobjedničke koalicije, u nedjelju je dobila 74 mjesta, ispred Socijalista sa 59.

Melanšon ugrabio trenutak

Kako piše “Blumberg”, Melanšonu nije trebalo dugo da ugrabi trenutak nakon što su izlazne ankete pokazale da je NFP na putu za “šokantnu pobjedu”. Prije nego što su drugi lideri alijanse uspjeli da dođu do riječi, Melanšon je zauzeo centralno mjesto na skupu pristalica, zahtijevajući da ga pozovu da upravlja zemljom. Takođe je objavio da se NFP neće baviti “kombinacijama” i da će odbiti pregovore s drugim grupama.

“NFP će implementirati svoj program. Ništa osim svog programa. Čitav svoj program”, rekao je Melanšon pristalicama u nedjelju.

Melanšon je rekao svojim pristalicama da im je “veoma odahnulo”.

“Vidite, ovako ili onako, večeras nam je dozvoljeno da uradimo nešto u što smo, moramo priznati, sumnjali, da volimo našu zemlju”, rekao je Melanšon, kako je prenio BBC, zahvaljujući francuskom narodu “koji uvijek drži glavu visoko” na njihovom “tvrdoglavom strpljenju”.

NFP je vodio kampanju na ekspanzivnoj ekonomskoj platformi, obećavajući veliko povećanje javnih troškova, podizanje minimalnih mjesečnih zarada na 1.600 eura i ograničavanje cijena osnovnih namirnica, struje, goriva i gasa. Takođe su obećali da će ukinuti Makronovu omraženu penzionu reformu, nepopularnu politiku kojom je podignuta starosna granica za penziju u zemlji sa 62 na 64 godine (inače među najnižima na Zapadu). Iako su ova obećanja bila popularna, ona su data u vrijeme kad bi Francuska mogla da uđe u period štednje, napominje CNN.

Institut Montenje procjenjuje da bi obećanja NFP iz kampanje zahtijevala blizu 179 milijardi evra dodatnih sredstava godišnje.

Ko je Žan-Lik Melanšon?

Kako piše “Blumberg”, 72-godišnji lider Nepokorene Francuske pristalica je bivšeg venecuelanskog lidera Uga Čaveza i kubanskog Fidela Kastra. “Figaro” ga je opisao kao “francuskog Čaveza”.

Poznat po vatrenim govorima punim humora i bijesa, Melanšon često govori o zlu “ekstremnih tržišta koja transformišu patnju i bijedu u zlato i novac”. U prošlosti je aludirao na Francusku kao na zemlju “sa ogromnim bogatstvom koje je loše raspoređeno”.

Sin poštanskog službenika i učiteljice španskog i italijanskog porijekla koji su emigrirali u Francuski Alžir na prelazu u novi vijek, Melanšon je rođen u Tangeru u današnjem Maroku kad je bio međunarodna zona. U Francusku se preselio kad je imao 11 godina, studirao je filozofiju i radio razne poslove, poput novinara i lektora.

Priključio se Socijalističkoj partiji 1976., kad je imao 25 godina, i biran je na različite regionalne, nacionalne i evropske zakonodavne pozicije. Bio je zamjenik šefa regiona Eson, južno od Pariza, od 1998. - 2004,. te niži ministar u Ministarstvu obrazovanja od 2000. - 2002. Sa socijalistima je “raskrstio” 2008., navodeći da je partija postala previše prijateljski orijentisana prema biznisu. Nepokorenu Francusku osnovao je 2016., a 2022. se kandidovao za predsjednika – treći put.

Sada je ponovo postao sila na koju treba računati. Čak i ako alijansa čiji je njegova partija dio nema dovoljno glasova da upravlja sama, vjerovatno će zahtijevati nova obećanja potrošnje od Makrona kako bi oformili novu administraciju.

Kontroverze

Melanšon često kritikuje medije i tražio je od svojih pristalica da snimaju novinare. Magazin “Ekspres” je nazvao “fašističkim”.

U jednom incidentu iz 2018., kad mu je novinarka Veronik Gorel postavila pitanje u vezi s istragom o korupciji, on je ismijavao njen naglasak i rekao da ona “priča besmislice”. Snimak je postao viralan, a Melanšon se kasnije izvinio, tvrdeći da je novinarka ismijavala njega. Tri godine kasnije proglašen je krivim za javnu klevetu nakon što je novinara “Monda” nazvao reformisanim ubicom i muzom CIA-e na svom blogu u novembru 2016. Često kritikuje Njemačku i njenu politiku što dovodi do svađa sa “Špiglom” koji ga je nazivao “demagogom” i “mrziteljem Njemačke”.

Melanšonove tri predsjedničke kampanje unazad bile su opterećene optužbama za antisemitizam. On je 2014. kritikovao Predstavnički savjet francuskih Jevreja (CRIF), navodeći da je “Francuska suprotnost agresivnim zajednicama koje drže predavanja ostatku zemlje” i da “ne vjerujemo da je bilo koji narod superiorniji od drugog” - što su kritičari vidjeli kao aluziju na Jevreje kao “izabrani narod”. A 2020. je rekao da “ne zna da li je Isus bio na krstu, ali očigledno su ga tamo stavili njegovi sopstveni ljudi”. Ovo je osudio Centar Vizental.

Iako se Melanšon ne smatra teoretičarem zavjere, ponekad je podržavao antisemitske teorije zavjere njihovim umanjivanjem ili pravdanjem onih koji ih objavljuju. Tako je u junu 2021. predvidio da će se u posljednjoj nedjelji predsjedničke kampanje 2022. dogoditi “ozbiljan incident ili ubistvo” koje će se iskoristiti da se “upre prst na muslimane i izmisli građanski rat”.

Melanšon o Srbiji, Rusiji, Ukrajini, Bliskom istoku i NATO-u

Inicijalno je podržavao rusku aneksiju Krima 2014., navodeći da su “krimske luke ključne za rusku bezbjednost”, da Rusija preduzima “zaštitne mjere”, kao i da je Ukrajina bila pod utjecajem neonacista. Dok je kritikovao ruski napad na Ukrajinu 2022., krivicu za izbijanje sukoba je bacio na “sve veće približavanje NATO-a (ruskim) granicama” i protivio se isporukama oružja Kijevu.

Neki mediji su ga prozivali da gaji simpatije prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tako je novinar Nikolas Ina rekao da je Melanšon “na lijevoj strani političkog spektra, ali je zagovornik lidera Kremlja”. Sam Melanšon je ismijavao takve optužbe, navodeći da je malo vjerovatno da bi “eko-socijalista” podržavao Putina.

Također je snažna pristalica Palestinske države, a kritičar Izraela kojeg smatra “kolonijalnom državom”.

On želi da se Francuska povuče iz NATO-a i zagovara “odvojenu”, pacifističku Francusku. Suprotstavlja se konceptu ujedinjene evropske armije.

Što se tiče Srbije, on je u novembru 2018. rekao da su u Nepokorenoj Francuskoj uvrijeđeni i žalosni zbog odsustva poštovanja prema srpskom narodu na obilježavanju stogodišnjice od završetka Prvog svjetskog rata u Parizu. Melanšon je tada istakao da taj pokret potvrđuje "prijateljstvo, privrženost i bratstvo sa srpskim narodom".

“Uvrijeđeni smo i žalosni odsustvom poštovanja prema srpskom narodu”, rekao je on u intervjuu za “Danas”.

Naglasio je da je "vrijeme da se Evropa podsjeti" da je Srbija uz ogromne žrtve dala ogroman doprinos oslobođanju Evrope u Velikom ratu. Naveo je da je Srbija izgubila četvrtinu svog stanovništva i da je to ''najveći procenat žrtava svih učesnica tog rata''.

“Vi ste bili prvi koji ste digli glavu pred nacistima, sa martovskim demonstracijama 1941. u Beogradu, sa prvim otporom koji je organizovao Dragoljub Mihailović u zapadnoj Srbiji, sa masovnim učešćem u Titovim partizanskim jedinicima”, rekao je Melanšon 2018.

On je prethodno takođe isticao da je ''nezavisnost Kosova protivzakonit akt'', prenosi "Espreso".