Istočnoeuropske države proslavile su 20 godina svoga članstva u Europskoj uniji, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija BTA, CTK, dpa, EFE, FENA, Lusa, MIA, PAP, Ritzau, STA, Tanjug, TASR u okviru European Newsrooma.
Dana 1. svibnja 2004. godine deset zemalja pridružilo se EU, odnosno Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Cipar i Malta.
- Poljska je našla svoje mjesto 1. svibnja 2004. - rekao je u srijedu ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski na sastanku s njemačkom kolegicom Annalenom Baerbock u njemačko-poljskim gradovima Frankfurtu (Odra) i Slubicama.
- Među prijateljima, među saveznicima, u Europi, kod kuće. To je ono za što su se borile generacije Poljaka – dodala je Baerbock, naglasivši da je cijela Europska unija imala koristi od proširenja na zemlje bivšeg istočnog bloka.
Baerbock je rekla da europska integracija "ne pada s neba", već zahtijeva snažnu i hrabru odgovornost. Prema njezinim riječima, zbog tekućeg rata u Ukrajini kontinent si "ne može priuštiti sive zone u Europi".
- EU se mora reformirati kako bi bila jača u sigurnosnoj politici, kako bi govorila jednim glasom, te u isto vrijeme prihvatila one zemlje koje također žele postati dijelom ove unije slobode i sigurnosti - rekla je ona.
U zajedničkoj izjavi predsjednika baltičkih država stoji: "Iskusili smo golem gospodarski rast, stabilnost i sigurnost, dok u isto vrijeme predstavljamo iznimnu priču o uspjehu europske integracije i transformacije".
Šefovi država Alar Karis (Estonija), Edgars Rinkevičs (Latvija) i Gitanas Nauseda (Litva) napisali su: ''Natpis 'Europska unija' pojavio se na putovnicama naših građana, označavajući trijumfalni povratak na naše pravo povijesno mjesto kao članovi europske obitelji.''
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier proslavio je u utorak povijesnu obljetnicu zajedno s češkim predsjednikom Petrom Pavelom u Pragu. Šefovi ovih država izjasnili su se za primanje novih zemalja kandidata u Europsku uniju.
- Ako pred vratima predugo ostavimo države zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, prepustit ćemo ih igračima poput Rusije, koji Europljanima i Europi uopće ne misle dobro - upozorio je Pavel.
Steinmeier je također rekao da države zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldavija pripadaju slobodnoj Europi i Europskoj uniji.
Charles Michel: Proširenje je geopolitički imperativ
- Europska unija i zemlje kandidatkinje moraju biti spremne za proširenje do 2030. godine - rekao je u ponedjeljak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na svečanosti obilježavanja 20. godišnjice proširenja EU.
Dodao je da je sljedeći val proširenja EU predstavlja geopolitički imperativ i ''povijesni datum''. Naglasio je da je proširenje kamen temeljac strateškog suvereniteta EU.
- Zemlje kandidati i institucije EU imaju puno posla. Ponavljam svoje čvrsto uvjerenje da moramo biti spremni za proširenje, s obje strane, do 2030. godine - istaknuo je Michel.
Pojasnio je da to za kandidate znači provedbu potrebnih reformi i rješavanje svih bilateralnih sporova, a za EU reformu programa i proračuna te procesa donošenja odluka.
- Naporno radimo s 27 država članica na pripremi strateške agende. To će služiti kao temelj za sljedećih pet godina – poručio je.
Nužne reforme
S tim u vezi, belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib i potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova zagovaraju usvajanje odluka većinskim glasovanjem, umjesto jednoglasnim, u područjima obrane i vanjskih poslova.
Jourova smatra da će pravo veta biti jedna od središnjih tema rasprave o proširenju. Druga će, rekla je ona, biti budućnost članka 7., odnosno postupka koji dopušta suspenziju prava članstva zemlje članice zbog problema s vladavinom prava, što je dosad bilo otvoreno za Mađarsku i Poljsku – kao i proračun, s obzirom na da će biti potrebno da zemlje imaju kapacitet za apsorbiranje europskih fondova.
- EU je prije svega unija vrijednosti, a ne bankomat - istaknula je Lahbib, dodajući da EU mora ojačati svoje jedinstveno tržište i reformirati svoje procese donošenja odluka kako bi reagirala agilnije i "riješila problem zlouporabe veta".
Na sastanku ministara vanjskih poslova u utorak u Bruxellesu po prvi su put bili uključeni predstavnici svih deset zemalja kandidata za pristupanje – Albanije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova, Turske i Ukrajine. Jourova je na toj konferenciji također istaknula da je ovo "dobra proba" kako bi izgledala rasprava s 37 članova.
Turska je postala kandidatkinja za članstvo u Europsku uniju 1999. godine – i vjerojatno nikad nije bila dalje od članstva nego danas. Države članice trenutno imaju različite prioritete u vezi s pristupanjem, pri čemu je rat u Ukrajini jedan od značajnih čimbenika.
Primjerice, brojni danski zastupnici u Europskom parlamentu, od "zelenih" u SF-u do vladajuće stranke Venstre, izrazili su potporu proširenju EU-a na 30 ili više zemalja.
Morten Lokkegaard, vodeći kandidat vladajuće stranke Venstre, rekao je da bi volio da Ukrajina, Moldavija i Sjeverna Makedonija budu prve koje će ući u EU. Upozorio je na potencijalni ruski utjecaj nakon sukoba u Ukrajini i rekao da se protivi članstvu Turske.
- Postoji 'prije' i 'poslije' rata u Ukrajini. Ako ne uključimo ove zemlje, one će uskoro pasti pod Putinovu ruku – smatra on.
Zapadni Balkan još čeka
Kada je u pitanju regija zapadnog Balkana, za Crnu Goru se u Bruxellesu smatra da je došla najdalje u pristupnom procesu. EU vodi pristupne pregovore s Crnom Gorom od 2012. godine. Ipak, proširenje EU ne očekuje se prije kraja ovoga desetljeća.
U ožujku je EU odlučila započeti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom (BiH). Međutim, prva pristupna konferencija bit će organizirana tek nakon što ova zemlja provede neispunjene reformske zahtjeve, primjerice u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Unatoč kontinuiranim naporima, obećanjima i značajnom napretku, zbog čestih unutarnjih političkih nesuglasica, BiH se suočava s izazovima na putu ka članstvu u EU.
Sjeverna Makedonija već je 17 godina kandidat za članstvo u EU. U skladu s kriterijima EU-a za pregovore o pristupanju, država mora u potpunosti prihvatiti pravnu stečevinu EU-a i pogurati reforme, posebno u područjima kao što su reforma pravosuđa i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Regionalna suradnja i pozitivni susjedski odnosi ključni su za proces pristupanja Sjeverne Makedonije. Ključni su napori da se uključi uključivanje u regionalnu suradnju i podržavaju bilateralni sporazumi, poput Prespanskog sporazuma s Grčkom i Ugovora o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom.
Sjeverna Makedonija obećala je donijeti ustavne amandmane s ciljem jačanja prava manjina. Fokus je na integraciji građana, poput Bugara koji žive unutar državnih granica, u ustavni okvir. Oporba se, međutim, protivi nužnim ustavnim promjenama, a parlament nije uspio osigurati potrebnu većinu za ustavne promjene, što je zaustavilo europske težnje Sjeverne Makedonije.
Slovenija: I dalje visoka podrška Europskoj uniji
Ulaskom u EU Slovenija je ispunila jedan od ključnih strateških vanjskopolitičkih ciljeva koje je postavila nakon osamostaljenja. Podrška EU među Slovencima ostaje visoka i iznadprosječna u usporedbi s ostalim članicama EU, a nema parlamentarnih stranaka koje se smatraju euroskeptičnim.
Ipak, neki upućeni smatraju da je posljednjih godina bilo premalo sustavnog ulaganja u europsku politiku i glavne pokretače gospodarskog rasta da bi Slovenija postala jedna od uspješnijih i vidljivijih članica Unije.
Među novim članicama Slovenija je također gospodarski rasla, ali znatno sporije od ostalih zemalja koje su ušle u EU istodobno ili čak kasnije.
Slovenija je u trenutku ulaska u EU bila na 88 posto prosjeka EU, mjereno BDP-om po glavi stanovnika; sada je na 91 posto. U 20 godina članstva Slovenija je iz proračuna EU-a ukupno dobila 13,5 milijardi eura, a uplatila 8,7 milijardi eura, čime je u tom razdoblju u EU fondovima ostala u suficitu od 4,8 milijardi eura.
No, dobro je iskoristila prednosti unutarnjeg tržišta, koje je potaknulo trgovinu robom i uslugama.
Uspješne europske integracije – s neriješenim pitanjima
Slovačka predsjednica Zuzana Čaputova opisala je u utorak integraciju u Uniju i NATO kao jedan od najvažnijih i najuspješnijih trenutaka Slovačke u njezinoj modernoj povijesti.
- Bio je to uspjeh cijele zemlje, svih njezinih građana - naglasila je šefica države. Podsjetila je da se važnost članstva odražava i u svakodnevnom životu zemlje.
- Kroz razvoj infrastrukture, prilike za zapošljavanje, ali i sigurniju Slovačku - dodala je ona.
Čaputova je također izjavila da, iako su EU i NATO prošli kroz promjene tijekom dva desetljeća, ista pravila koja su vrijedila kada se Slovačka pridružila i dalje vrijede u obje skupine.
- Svaka zemlja članica mora ostati funkcionalna demokracija - podsjetila je.
Von der Leyen: EU mnogo uči od države poput Češke o ponašanju Rusije
U intervjuu krajem travnja za nekoliko novinskih agencija, među kojima je i češka novinska agencija CTK, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je ''zahvaljujući gorkom iskustvu koje su zemlje srednje i istočne Europe imale sa Sovjetskim Savezom, EU naučila puno o obrascima ponašanja Kremlja i Vladimira Putina''.
Von der Leyen je dodala da Europska unija nije savršena, "ali su prednosti članstva u EU ogromne".
Proširenje je promijenilo i status same Europske unije koja je dobila puno veću težinu i važnost.
- Naravno da smo puno jači sa 27 nego što smo bili sa 15 država u to vrijeme", rekla je Von der Leyen.
Naglasila je da se životni standard stanovnika EU povećao, te da je proširenje EU-a za deset zemalja imalo velike ekonomske koristi. Tržište EU postalo je jedno od najvećih unutarnjih tržišta na svijetu, a trgovina unutar EU porasla je za 40 posto u odnosu na 2004.
- U deset novih članica u tih 20 godina otvoreno je šest milijuna novih radnih mjesta, a nezaposlenost se prepolovila - zaključila je von der Leyen.
