Skoro dvije godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Pentagon je objavio nove brojke koje otkrivaju koliko je rat koštao Rusiju. Prema njima, samo za vojne operacije Moskva je dosad izdvojila 211 milijardi dolara, a još je 10 milijardi izgubila zbog nerealiziranih poslova prodaje vojne tehnike drugim državama, prenosi Defense News.

Poginulo više od 300.000 vojnika

Pritom valja napomenuti kako Amerikanci smatraju da su Rusi izgubili najmanje 315.000 vojnika (ubijeni, teško povrijeđeni, nestali i zarobljeni), dok stranica Oryx navodi kako je Kremlj ostao bez najmanje 14.424 komada teže vojne tehnike, među kojima je i 21 brod, 103 aviona, 135 helikoptera, 2.742 tenka, više od 1.000 haubica, više od 200 PZO sistema...

Ove brojke, koje su novinarima servirane od strane anonimnih dužnosnika SAD, trebale bi pokazati američkoj javnosti kakav je tačno učinak vojne pomoći koju su SAD i druge države pružile Kijevu. Usprkos tome, jasno je da Rusija ima puno veće resurse da vodi ovaj rat (što ljudske, što u tehnici), nego li ih ima Ukrajina. Naime, prema zadnjim procjenama raznih međunarodnih instituta, Moskva ima materijalne resurse da rat vodi još najmanje tri godine, ponajviše zbog toga što modernizira goleme količine vojne tehnike koja je zaostala još iz sovjetskih zaliha. Tako se pretpostavlja da je samo lani Rusija u pogon vratila više od 1.100 tenkova koji su stajali u raznim skladištima.

Zalihe Kijeva

S druge strane, zalihe Kijeva rapidno se tope i njihove snage više nemaju dovoljno oružja i streljiva da se mogu oduprijeti ruskim agresorima, zbog čega su prisiljene napustiti neke položaje, poput grada Avdivke koji su držali još od pobune ruskih separatista 2014. godine u Donjecku.

Zbog toga američki vojni dužnosnici ističu da je paket pomoći od 61 milijarde dolara za Ukrajinu, a koji bi nakon izglasavanja u Senatu trebao doći na red i u Zastupničkom domu Kongresa, esencijalan za nastavak otpora koji Kijev pruža Putinu.

No, predsjedavajući u Zastupničkom domu, republikanac Majk Džonson (Mike Johnson), opire se zahtjevima Bajdenove administracije i nizu demokratskih, ali i republikanskih senatora da taj paket, koji uključuje i desetke milijardi dolara pomoći za Izrael i Tajvan, stavi na glasanje.