Na današnji dan 1991. godine, preminuo je Fredi Merkjuri (Freddie Mercury), pravog imena Farok Bulsara (Farrokh Bulsara), legenda rok muzike i pjevač jedne od najboljih svjetskih rok grupa “Queen”. Samo dan prije smrti, Merkjuri je u zvaničnom saopćenju javno priznao da je obolio od AIDS-a. Azijsko izdanje magazina „Time“ proglasio ga je za jednog od najutjecajnijih Azijata u proteklih 60 godina. Godine 2008., Merkjuri je u izboru magazina „Rolling Stone“ zauzeo 18. mjesto na listi od 100 najuspješnijih pjevača svih vremena.
Fredi je rođen u Zanzibaru, 5. septembra 1946., a u Veliku Britaniju je došao s 18 godina na studij umjetnosti i grafičkog dizajna. Njegovo dizajnersko znanje će se u karijeri grupe “Queen” primijetiti na omotima albuma, te ponekad i na garderobi sastava, na koje je Fredi uveliko utjecao, a izradio je i poznati logo grupe.
Moćan glas
Krasio ga je moćan glas raspona od čak četiri oktave, što ga je svrstalo među najbolje vokale, ne samo tadašnje muzičke scene, nego uopće u muzičkoj historiji. Osim toga, Fredi je imao izuzetan talent za pisanje pjesama i muzike. Prema mišljenju muzičkih znalaca, njegova najbolja i u svijetu najpoznatija pjesma je "Bohemian Rhapsody", s albuma “A Night at the Opera” iz 1975. godine.
Napisao je veliki broj pjesama koje se i danas pjevaju, poput "We are the Champions", "Crazy Little Thing Called Love", "Barcelona", “Killer Queen” i "Love of My Life".
Godine 1987., Fredi je upoznao sopranisticu i opernu divu Monserat Kabalje (Montserrat Caballe), kojoj se dugo divio, te je s njom snimio album “Barcelona”, na kome je najpoznatija istoimena pjesma, izvedena na otvaranju Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, nakon Fredijeve smrti. Monserat je pjevala dok je Freddie bio na zaslonu iza nje.
Smrt uzrokovana AIDS-om
Posljednji album grupe “Queen” za Merkjurijevog života - “Innuendo”, izašao je 1991. godine, a na njemu su se našle dvije oproštajne pjesme: “The Show Must Go On" i "These Are the Days of Our Lives".
Fredi se nikada nije izjašnjavao o svojoj seksualnosti, ali je općepoznato da je bio biseksualac. S Meri Ostin (Mary Austin) proveo je šest godina, a nakon prekida ostali su najbolji prijatelji sve do njegove smrti. Njegov posljednji dugogodišnji partner bio je Džim Haton (Jim Hutton), s kojim je bio od 1984. do smrti, 24. novembra 1991., u 46. godini, od upale pluća uzrokovane AIDS-om.
Nakon Fredijeve smrti, 1995. godine, grupa “Queen” je objavila posljednji album “Made in Heaven”, na kojemu se nalaze zadnje pjesme koje je Fredi uspio otpjevati. Za pjesmu "Mother Love" Fredi je snimio vokale dvije sedmice prije smrti, a gitarist Brajan Mej (Brian May) dovršio je posljednju strofu pjesme.
1632. - Rođen holandski filozof Baruh de Spinoza (Baruch), utemeljitelj monističkog determinizma. Dokazivao je da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "teži jedino pokoravanju i pobožnosti". Jedan je od osnivača liberalističke političke filozofije i znatno je utjecao na francusku prosvjetiteljsku i njemačku filozofiju. Za života je objavio "Teološko-politički traktat" i "Principe filozofije Renea Dekarta", a posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika".
1642. - Holandski moreplovac Abel Janson Tasman (Janszoon) južno od Australije otkrio je ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.
1826. - Rođen Karlo Kolodi (Carlo Collodi), talijanski pripovjedač, autor jednog od svjetskih najpoznatijih djela "Neobični doživljaji lutka Pinokija".
1859. - Objavljena epohalna knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina (Charles Darwin) "Porijeklo vrsta", u kojoj je ovaj naučnik obrazložio teoriju evolucije koja je izazvala velike kontroverze u naučnim krugovima, dok su crkveni krugovi izrazili bojazan da će knjiga podriti religijska vjerovanja o postanku svijeta.
1861. - Rođen njemački ljekar August Karl Gustav Bir (Bier), pionir moderne hirurgije, koji je primjenjivao nove metode operacija na krvnim sudovima i usavršio tehniku amputacije udova. Njegovo otkriće ubrizgavanja sintetičkih anestetičkih sredstava donijelo je olakšanje bolesnicima pri operaciji kičmene moždine. Tu "lumbalnu anesteziju" prvo je ispitao na sebi.
1864. - Rođen francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek (Henri de Toulouse-Lautrec), majstor litografije, jedan od najznačajnijih umjetnika impresionizma 19. vijeka. U krugu boema na Monmartru bio je stalni posjetilac kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća, što su bili i motivi njegovih djela.
1870. - Umro Komte de Lutremon (Comte de Lautréamont), francuski pjesnik, pravog imena Isidor Lusjen Dukas (Isidore Lucien Ducasse). U svom glavnom djelu, lirskoj epopeji u prozi "Maldororova pjevanja", anticipirao je nadrealističku poeziju podsvijesti.
1880. - Rođen Abd al-Aziz ibn Saud, osnivač modernog Kraljevstva Saudijske Arabije i prvi moderni saudijski kralj (1932.-1953.). Za vrijeme njegovog kraljevanja otkrivena je nafta u Saudijskoj Arabiji, 1938., i počela je velika proizvodnja nafte nakon Drugog svjetskog rata. Imao je 45 sinova i brojne kćeri. Svi naredni kraljevi Saudijske Arabije potječu od njega.
1896. - Osnovan Pedagoški muzej u Beogradu koji predstavlja jednu od najstarijih muzejskih ustanova u Srbiji.
1916. - Umro britanski konstruktor oružja, porijeklom Amerikanac - Hajrem Stivens Maksim (Hiram Stevens Maxim), čiji je mitraljez, konstruiran 1884. godine, nazvan "maksim".
1923. - Rođen Zlatko “Čik” Čajkovski, jugoslavenski i hrvatski fudbalski reprezentativac i trener. Za reprezentaciju bivše Jugoslavije nastupio je 55 puta, s kojom je učestvovao na Olimpijskim igrama 1948. u Londonu i 1952. u Helsinkiji, osvojivši oba puta srebrenu medalju, nastupio je i na dva svjetska prvenstva, 1950. i 1954.
Godine 1953., nastupio je u ekipi FIFA–e protiv Velike Britanije (4:4), s Bernardom Vukasom, Vladimirom Bearom i Brankom Zebecom. Najveće uspjehe postigao je kao trener klubova FC Bayern Munchen, 1. FC Koln i Kickers Offenbach.
1937. - Rođen Josip Đerđa, jugoslavenski i hrvatski košarkaški reprezentativac i trener. Igrao je '60-ih i '70-ih na položaju beka. Jedan je od legendarnih igrača KK "Zadar". Kao igrač osvojio je srebro na Svjetskom prvenstvu 1963. u Brazilu, ponovio ga četiri godine kasnije u Urugvaju, te srebro na Evropskom prvenstvu 1965. u SSSR-u. Sa Zadrom, čiji su vodeći igrači bili on i Krešimir Ćosić, pet puta je bio prvak Jugoslavije.
1950. - Rođena Zlata Numanagić, srbijanska i jugoslavenska glumica. Na televiziji se pojavila već sa sedam godina, a sa 11 je igrala prve ozbiljnije uloge. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, te ostvarila više desetaka vrlo značajnih pozorišnih, televizijskih i filmskih uloga. Mnogi je pamte kao Draganu u seriji „Otpisani“ i kao Lolu Golubović u seriji „Srećni ljudi“. Glumila je i u veoma popularnoj bh. tv-seriji „Porobdžije“.
Od 2022. godine televizijska publika je može gledati u ulozi Lile Karamatijević u popularnoj seriji „Igra sudbine“. Uporedo s vrlo uspješnom karijeru na filmu i televiziji, Zlata je gradila i karijeru u pozorištu.
1957. - Umro Diego Rivera, meksički slikar, aktivni komunist i suprug Fride Kahlo. Diego Rivera je uveo moderno slikarstvo u Meksiko. Poznat je po svojim slikama u ranom kubističkom stilu, te po nezamjenjivim muralima (zidnim slikama) s političkim motivima koje će u svojoj kasnijoj fazi izrađivati uglavnom u Meksiku i u SAD. Jedan je od osnivača "meksičkog muralizma", škole slikarstva koja je kombinirala staru meksičku slikarsku tradiciju s modernim evropskim stilovima.
1986. – U Sarajevu je rođen Mirza Čardaklija, bosanskohercegovački pjesnik, koji od svoje pete godine živi u Njemačkoj, ali svoje pjesme piše isključivo na bosanskom jeziku.
Već sa 14 godina počeo je pisati prve stihove, a u 17-oj je objavio prvjenac “Poezija bosanskim okom”. U naredne tri godine izdao je i zbirke pjesama “Na vrh pera” i “U oklopu bez granica”. Čardaklijine pjesme prevedene su na engleski, njemački, francuski, španski, slovenski i albanski jezik.
2009. - U Visokom, u 96. godini života, preminuo je Ignacije Gavran, bosanskohercegovački franjevac, prevoditelj, historičar i putopisac. Osnovnu školu završio je u Varešu, gimnaziju u Visokom, novicijat na Gorici kod Livna, filozofsko-teološki studij u Sarajevu i Breslau, filozofiju u Breslau i Ljubljani, gdje je i doktorirao. S prilozima iz oblasti teologije, filozofije, historije, historije umjetnosti, prikazima knjiga, putopisnim zabilješkama i prevodima sarađivao je u mnogim časopisima, te priredio za štampu više ljetopisa čiji su autori franjevci Bosne Srebrene.
2012. - Ektor Kamačo (Kamacho), portorikanski bokser, trostruki svjetski prvak u VBC i VBO verziji u lakoj i superlakoj kategoriji, proglašen je mrtvim u San Huanu, četiri dana nakon što mu je pucano u lice. Imao je 50 godina. Legendarni šampion u tri kategorije rođen je u Bajamonu i bio je poznat po raskošnom talentu, sjajnoj vještini u ringu, ali i burnom privatnom životu i problemima s alkoholom.
