Samit pedesetak evropskih čelnika, desetaka pomoćnika i čitave legije novinara završio je poput vlažne petarde - okupljeni nisu postigli nikakav značajni napredak kako bi razriješili sukobe na vratima Evrope, ali i ijedan drugi regionalni problem.

Evropska politička zajednica

Treće izdanje omiljenog projekta francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), Evropske političke zajednice, reklamiralo se kao prilika za dogovaranje mira između zaraćenih Armenije i Azerbejdžana, smirivanje tenzija na Balkanu i održavanje strateških razgovora o sigurnosti kontinenta, piše Politico.

Iako su se čelnici još jednom ujedinili oko ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je stigao u Granadu kako bi osigurao podršku Evrope dok SAD posrću po pitanju slanja pomoći Ukrajini, nisu uspjeli postići napredak o temi nijednog drugog sukoba.

Prisutni su se nadali da će poduzeti korake za rješavanje humanitarne krize u Nagorno-Karabahu, no te nade su ugašene kada su azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) odlučili preskočiti samit. Čelnici su željeli biti domaćini prvog sastanka između Alijeva i armenskog predsjednika Nikola Pašinjana (Pashinyan) otkad je Azerbejdžan pokrenuo ofenzivu u Nagorno-Karabahu, izazvavši tako egzodus stotine hiljada izbjeglica.

Azerbejdžan je Francusku optužio da je pristrasna u pregovorima. Ipak je pristao pregovarati, no isključivo pod pokroviteljstvom EU u Briselu, objavio je na društvenim medijima pomoćnik Alijeva Hikmet Hajijev (Hajiyev).

Pokušaji da se smire tenzije između Kosova i Srbije bili su podjednako bezuspješni. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani odbila je razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem dok se Beogradu ne nametnu sankcije zbog upada Srba na Kosovo.

Osjećaj beskorisnosti na neformalnom samitu kulminirao je kada je zemlja domaćin Španija otkazala planiranu pres-konferenciju u posljednji tren. Ona je trebala biti najvažniji trenutak samita za oko 700 novinara, uključivati izjave i formalno označiti predavanje predsjedanja Evropske političke zajednice Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nedostatak entuzijazma

Nedostatak entuzijazma čelnika za samit bio je očit od početka, kada se mnogi uzvanici nisu potrudili zaustaviti i podijeliti svoje misli s novinarima. Italijanska premijerka Džordžija Meloni (Giorgia) prošetala je pored njih, razgovarajući na mobitel.

S novinarima nisu razgovarali ni njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) ni britanski premijer Riši Sunak (Rishi). Ni Emanuel Makron – čija je ideja bila osnovati Evropsku političku zajednicu – nije imao ništa za reći dok je dolazio na sastanak.

Tokom jedne konferencije za medije na kraju dana francuski predsjednik pokušao je pozitivno predstaviti ono što se dogodilo tokom dana. Pohvalivši se jačom saradnjom u borbi protiv cyber kriminala između 47 članica Evropske političke zajednice, naglasio je i pregovore o Armeniji – održane u odsustvu glavnog antagonista Azerbejdžana – kao dokaz korisnosti sastanka.

Upitan o američkom odugovlačenju slanja pomoći Ukrajini, francuski predsjednik nazvao je milijarde dolara koje su Amerikanci već poslali “fantastičnim dodatkom” doprinosu EU, upozorivši da ona “ne može zamijeniti našu evropsku mobilizaciju”. Ipak, predsjednik je odgovorio na manje novinarskih pitanja, no inače prije nego što se pridružio drugim čelnicima na večernjem izletu u Alhambru.

Španski predsjedavatelji odbili su objasniti zašto je otkazana glavna konferencija za medije. Jedan diplomat iz EU rekao je da nije došlo do “fundamentalnih problema,” no da potrebe za izjavama gotovo i da nije bilo.

-Ovo je mini UN, tržište na kojem čelnici mogu spletkariti - rekao je diplomata koji je ostao anoniman kako bi otvoreno mogao razgovarati o temi.

Kada je Makron, u maju prošle godine, pokrenuo ovaj projekt nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, ogromna ambicija bila je “stvoriti novi prostor za suradnju” i pridonijeti miru i sigurnosti, a ne postati tek nekakva verzija Davosa za političke vođe.

Fokus na migracijama

I dok se malo toga postiglo po pitanju rješavanja sukoba, razgovori su se fokusirali na migraciju, što je važna tema za britanskog premijera Sunaka čija zemlja od Brexita nije imala mnogo prilika o ovome razgovarati s evropskim državama.

-Sporedni sastanak između Sunaka, Meloni i albanskog premijera Edija Rame iznjedrio je obećanja o povećanju saradnje u dijeljenju informacija i borbi protiv trgovine ljudima u tranzitnim i početnim zemljama - rekao je Makron.