Nakon smrtonosne željezničke nesreće, špijunskog skandala i drugih problema, stranka Nova demokratija izgubila je povjerenje, ali opoziciona Syriza nije uspjela iskoristiti situaciju.

U Grčkoj se danas održavaju parlamentarni izbori, a očekuje se da će grčka konzervativna vladajuća stranka osvojiti najviše glasova, ali maraton za formiranje vlade možda tek počinje.

Sigurno vodstvo

Stranka Nova demokratija premijera Kjriakosa Mikotakisa (Kyriakosa Micotakisa) održava sigurno vodstvo u odnosu na svog glavnog rivala, ljevičarsku stranku Sjriza (Syriza), prema posljednjim anketama, uprkos tome što je njegovo premijersko mjesto opterećeno špijunskim skandalom, rastućom inflacijom i rastućom zabrinutošću oko vladavine prava.

Možda i najvažniji faktor koji bi mogao odrediti rezultate glasanja jeste nezadovoljstvo javnosti time kako je vlada rješavala problem nakon smrtonosne željezničke nesreće koja se dogodila ranije ove godine.

Finansijska kriza

Čini se da lider Sjrize Aleksis Cipras još uvijek nosi teret burnih prvih mjeseci svog vodstva 2015. godine na vrhuncu finansijske krize, koja je dovela do trećeg međunarodnog programa pomoći Grčkoj, piše Politico.

Ipak, malo je vjerovatno da će Nova demokratija dobiti dovoljno glasova (45 posto) da osvoji potpunu većinu, jer se ovi izbori održavaju po novom proporcionalnom sistemu predstavništva. To znači da će Grci vjerovatno ponovo glasati u narednom periodu do početka jula.

- Ovo možda i nisu najbitniji, ali su sigurno najkompleksniji izbori koje smo ikada imali - rekao je Angelos Seriatos, šef naučnog istraživanja u anketi Prorata.

Neodlučni birači

Ovo se ogleda u onome što anketari kažu da je rekordan broj neodlučnih birača koji idu na nacionalne izbore.

Ekonomija i rastuće cijene glavne su brige koje će Grci imati na umu kada izađu na birališta u nedjelju, zasjenjujući zabrinutost zbog narušenog imidža zemlje zbog skandala prisluškivanja, stanja medija i optužbi za kršenje zakona EU potiskivanjem migranata.

- Obje strane su fokusirane na krizu troškova života i povećanje realnog rasta plata i obje strane istražuju kako najbolje da se pozabave kolektivnim neuspjehom željezničke nesreće - rekla je Megan Greene, globalni ekonomista u Intstitutu Kroll.

Glavni slogan Nove demokratije podsjeća na slogan Bidenove administracije u SAD-u: Hajde da završimo ono što smo započeli, uključujući kontinuirani pritisak na digitalizaciju u privredi, privatizaciju i oporavak vođen investicijama.

- Sjriza je više fokusirana na poboljšanje kolektivnih dobara kao što su zdravstvo i obrazovanje i na inkluzivni rast - rekla je Greene.

Ključni izborni krugovi

Za razliku od nekoliko ključnih izbornih krugova i promjena vlasti koje su Grci doživjeli tokom finansijske krize, ovi izbori se ne smatraju tako sudbonosnim. Neizvjesnost oko članstva Grčke u eurozoni je nestala i zemlja je postigla značajan finansijski preokret, a njena ekonomija je jedna od najbrže rastućih u EU, prema podacima Evropske komisije za 2022.

Ali Grčka se i dalje bori sa mnogim problemima koji su decenijama opterećivale rast, uključujući ogromnu birokratiju, posebno u pravnom sistemu i hroničnu utaju poreza.

- Grčka je dobila otprilike deset godina odgode kada je vlada Sjrize restrukturirala dug, tako da vrlo mali dio njenog duga dospijeva godinama. Prozor je trebao Vladi dati vrijeme i prostor da provede neke teške reforme, ali do sada je ova prilika uveliko propuštena - rekla je Greene iz Instituta Kroll.