Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da lideri alijanse razgovaraju o tome kako da osiguraju da se Ukrajina ne nađe ponovo na udaru Rusije po okončanju rata, ali da brinu da ne načine potez koji bi taj savez mogao da uvuče u širi sukob.
Uoči samita lidera članica NATO-a u Litvaniji 11. i 12. jula, Stoltenberg je u Kopenhagenu rekao da su u toku konsultacije, ali je odbio da iznese detalje o tim razgovorima.
- Ne znamo kako će se ovaj rat završiti, ali ono što znamo jeste da je izuzetno važno da budemo u stanju da spriječimo ponavljanje historije kada on bude završen - kazao je Stoltenberg.
Mora prestati
On je ukazao na rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine i sukob Rusije sa Gruzijom 2008. godine, rekavši da to "mora da prestane".
- Jedini način da se osigura prestanak toga je i da se obezbijedi da Ukrajina ima vojnu snagu dovoljnu da odvrati i da se odbrani od dalje agresije Rusije, ali i da pronađe neku vrstu okvira koji će spriječiti predsjednika Rusije, Vladimira Putina da nastavi da narušava evropsku bezbjednost - naveo je Stoltenberg.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži "bezbjednosne garancije" od NATO-a kako bi odbio svaki budući napad Rusije.
Članice NATO-a imaju koristi od garancije kolektivne bezbjednosti, budući da član pet osnivačkog Vašingtonskog sporazuma propisuje da se napad na bilo koju od njih smatra napadom na sve.
Sigurnosne garancije
SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka obavezale su se prošle godine da će Finskoj i Švedskoj pružiti bezbjednosne garancije, kada su podnijele zahtjev za ulazak u NATO, ako to bude neophodno za odvraćanje predsjednika Rusije Vladimira Putina od pokušaja da destabilizuje dva susjeda.
Stoltenberg je danas rekao i da bi eventualno bilateralno izdavanje bezbjednosnih garancija Ukrajini od članica NATO-a, posebno velikih, bilo "veoma blizu članu pet" i dodao da "nema načina da se pronađe lako rješenje za ta pitanja".
