Krajem januara, dok su njegovi plaćenici umirali u borbama za razoreni Bahmut, šef paravojne formacije Wagner Jevgenij Prigožin dao je Ukrajini zanimljivu ponudu. Ukoliko ukrajinski komandanti povuku svoje vojnike iz oblasti oko Bahmuta, obećao je da će Kijevu odati tajne lokacije ruskih trupa koje bi Ukrajina mogla da iskoristi za napad.
Potrebna municija
Prema procurjelim dokumetnima iz Pentagona, Prigožin je taj prijedlog prenio svojim kontaktima u ukrajinskoj vojno-obavještajnoj službi, s kojima je održavao tajnu komunikaciju tokom rata.
Prigožin se javno svađao sa ruskim vojnim komandantima zbog nedostaka municije, tačnije optuživao ih je da nisu na vrijeme dostavili potrebnu municiju plaćenicima Wagnera, koji su na prvoj liniji fronta. Međutim, on je također i saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina koji bi spornu Prigožinovu ponudu mogao da smatra izdajničkim potezom.
Dokument koji je procurio ne pruža informacije o tome koje je tajne lokacije Prigožin ponudio da otkrije.
Dva ukrajinska zvaničnika potvrdila su da je Prigožin nekoliko puta razgovarao s ukrajinskim obavještajnim vrhom, poznatim kao HUR. Jedan zvaničnik je rekao da je Prigožin više puta „odugovlačio“ ponudu u vezi s Bahmutom, ali da je Kijev to odbio, jer zvaničnici ne vjeruju Prigožinu – smatraju da su njegovi prijedlozi neiskreni.
Američki zvaničnik je, također, upozorio da u Vašingtonu postoje iste sumnje u vezi s Prigožinovim ponudom. U intervjuu za "Washington Post", ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nije želio da potvrdi kontakte s Prigožinom.
- Ovo je pitanje obavještajne službe - rekao je on.
Najkrvavija borba
Ukrajinski lider se, također, usprotivio javnom emitiranju povjerljivih informacija i rekao da vjeruje da je curenje informacija išlo u korist samo Rusiji. Ali nema rasprave o Prigožinovoj frustraciji zbog teške borbe u Bahmutu.
On se žalio, javno i privatno, da Ministarstvo odbrane Rusije nije dalo njegovim borcima municiju i druge resurse koji su im potrebni za pobjedu. Bahmut, u istočnoj Ukrajini, centar je najkrvavijih borbi od početka rata.
Prigožin, koji je obećao da će preuzeti kontrolu nad gradom do 9. maja, taman na proslavu Dana pobjede u Rusiji, nedavno je javno zaprijetio da će povući svoje snage iz rata.
Drugi dokumenti koji su procurili otkrivaju da zvaničnici Ministarstva odbrane Rusije razmišljaju koji je najbolji način da odgovore na Prigožinovu kritiku povodom zahtjeva za dodatnim resursima. U dokumentima je, također, navedena i borba za moć između Prigožina i najviših zvaničnika, uključujući ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua.
U tom napetom okruženju, Prigožin je nastavio tajnu vezu s ukrajinskom obavještajnom službom koja, osim telefonskih poziva, uključuje i sastanke sa službenicima HUR-a u nepoznatoj afričkoj zemlji, navedeno je u jednom dokumentu. Poznato je da vojnici grupe Wagner osiguravaju nekoliko vlada na afričkom kontinentu.
Američki obavještajni podaci također navode kako Prigožin žali zbog velikog gubitka njegovih snaga, pa poziva Ukrajinu da udari još jače, jer ruski vojni vrh ne pomaže.
Prema jednom dokumentu, Prigožin je rekao ukrajinskom obavještajcu da se ruska vojska muči sa zalihama municije, pa je savjetovao ukrajinske snage da nastave s napadom na granicu Krima, koji je Rusija nelegalno anektirala, dok je moral ruskih trupa nizak.
Pad morala
Izvještaj se također odnosi na druge obavještajne službe u kojima se napominje da je Prigožin bio svjestan pada morala među Wagnerovim snagama i da su neki od njegovih boraca odbili od naređenja da se rasporede u oblasti Bahmuta zbog jakog nevremena, jer bi to rezultiralo još većim brojem žrtava.
Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentar o Prigožinovoj komunikaciji s Ukrajinom.
U ratu nije neobično da suprotstavljene strane održavaju neki oblik komunikacije. A dokumenti ne otkrivaju Prigožinovu namjeru da razgovara sa svojim nekadašnjim neprijateljima u Ukrajini.
U intervjuu, jedan ukrajinski zvaničnik je okarakterisao ove kontakte u duhu poslovice „drži svoje prijatelje blizu, ali neprijatelje bliže“. Dokumenti također sugeriraju da Kijev sumnja, ili možda zna, da je Kremlj svjestan Prigožinove komunikacije s ukrajinskim obavještajnim službama, ako ne i njegovih tajnih pregovora o Bahmutu.