Armenija i Azerbejdžan okrivile su jedno drugo za razmjenu vatre u graničnom području u četvrtak u kojoj je Azerbejdžan rekao da je jedan od njegovih vojnika ubijen.

Do sukoba dolazi usred intenziviranja diplomatskih pregovora između dva rivala na južnom Kavkazu koji imaju za cilj da ih vrate sa ivice još jednog sveopćeg sukoba oko spornog regiona Nagorno-Karabaha.

Enklava je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali naseljena uglavnom etničkim Armenima i bila je centar višedecenijskog spora.

Baku je prošlog mjeseca postavio kontrolnu tačku na početku koridora Lačin - jedine putne rute koja povezuje Armeniju sa Karabahom - u potezu za koji je Jerevan rekao da predstavlja "grubo kršenje" sporazuma o prekidu vatre iz 2020. uz posredovanje Rusije.

U sukobu u četvrtak, posljednjem u nizu graničnih napada, obje strane su rekle da djeluju u samoodbrani i okrivile drugu da je prva pucala.

Azerbejdžan je rekao da su armenske snage izvele "namjernu provokaciju" i ubile jednog azerbejdžanskog vojnika. Ministarstvo odbrane Armenije saopćilo je da su četiri njena vojnika ranjena nakon što je Azerbejdžan granatirao položaje u blizini sela Sotk na njihovoj zajedničkoj granici.

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da je incident pokušaj Azerbejdžana da poremeti tekuće mirovne pregovore između strana.

Ministri vanjskih poslova obje zemlje sastali su se u Washingtonu na četiri dana razgovora početkom maja koji nisu doveli do pomaka. Pašinjan će se 14. maja u Briselu sastati sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim na razgovorima uz posredovanje EU koji imaju za cilj smanjenje tenzija.

Najnoviji sukobi se takođe smatraju testom sposobnosti Rusije da utiče na događaje na Južnom Kavkazu.